Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na Međunarodni dan tolerancije upozorava da je sve češće nasilje i netrpeljivost kojima svjedočimo u zadnje vrijeme iznimno opasno.
Smatra da je odgovornost i na državi, no da važnu ulogu imaju i brojni drugi s utjecajem u društvu.
– Česti izljevi nasilja i netrpeljivosti sve bi nas trebali zabrinuti jer ne vode ničemu dobrome. Ne samo da mogu normalizirati nasilje, uključujući i verbalno, već i animozitet prema svima koji nisu kao vi, ne razmišljaju, pričaju, vjeruju ili izgledaju kao vi. Mogu rasplamsati stereotipe i predrasude, a to vodi diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje, upozorila je u izjavi za Hinu pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Ističe da je “svakako odgovornost na državi”, na javnim dužnosnicima na pozicijama moći, na policiji, državnom odvjetništvu i sudovima te na obrazovnom sustavu, no da važnu ulogu mogu odigrati i brojni drugi koji imaju utjecaj u društvu, kao što su vjerski vođe, različite javne osobe, sportaši i slično.
– Zapravo, svi imamo odgovornost raditi na preokretu tog trenda, baš svatko u skladu sa svojom ulogom – kao roditelji, korisnici društvenih mreža, građani, ističe pučka pravobraniteljica.
Upozorava da “netrpeljivost vidimo na društvenim mrežama i odnedavno pojačano na ulici, a dok država tolerira netolerantne kada krše zakon, netolerancija raste”.
Poručuje da je na nasilje potrebno odgovoriti kako to zakon predviđa, što znači kroz rad policije, državnog odvjetništva i sudova, a puno toga se može napraviti i izvan represivnog sustava.
Staviti se u tuđe cipele
Kaže da se “trebamo podsjetiti kako razgovarati, kako slušati i posebno kako raspravljati, i tome učiti i djecu.
– Trebamo se češće pokušati staviti u tuđe cipele i razmišljati o položaju i potrebama drugih osoba. Trebamo provjeriti informacije prije nego ih krenemo dijeliti, kritički razmišljati o svemu što čujemo i vidimo u medijima i na društvenim mrežama. Trebamo reagirati na govor mržnje tako što ćemo ga prijaviti i, u konačnici, tako što ga nećemo koristiti. Trebamo gledati kako zajednicu u kojoj živimo možemo poboljšati, ističe.
Napominje da svi želimo da naši bližnji budu dobro, da nepravda bude tek iznimka, a da svoja prava ostvarujemo bez da se za njih moramo dugo i uporno boriti.
– Tim ciljevima onda svi trebamo i dati svoj doprinos.
Pučka pravobraniteljica podsjeća da je Hrvatska svojim Ustavom točno odredila kakva zemlja želi biti pa tako i zemlja slobode, jednakosti, nacionalne ravnopravnosti i ravnopravnosti spolova, mirotvorstva, socijalne pravde, poštivanja prava čovjeka, vladavine prava.
To su, ističe, neke od najviših vrednota ustavnog poretka i tako je od samog početka hrvatske samostalnosti.
Upozorava da su nažalost te ustavne vrednote prečesto izgubljene i zanemarene u obrazovnom sustavu i kod donošenja javnih politika.
Često, kaže, postaju žrtve narativa u svijetu politike, dezinformacija na internetu, izljeva frustracija na društvenim mrežama i, posebno u zadnje vrijeme, nasilja na ulicama.
– Ali ustavne vrednote su tu upravo da bi nas štitile od različitih vrsta nepravde, zlouporaba, nasilja, nestabilnosti i polarizacija, a jake su samo onoliko koliko ih građani dobro poznaju, a država čuva na način da o njima obrazuje građane, kako u školama, tako i kroz odluke koje donosi, u svim granama vlasti, poručuje pučka pravobraniteljica. (hrt)
