Ipak, još uvijek je prerano govoriti o sistemskoj krizi u Rusiji
Ako je vjerovati Donaldu Trumpu, predsjedniku Sjedinjenih Država, članovi njegove Republikanske stranke definitivno rade na zakonu o uvođenju sankcija svakoj zemlji koja posluje s Rusijom, kako bi se Vladimir Putin natjerao na primirje u ratu protiv Ukrajine. “Kao što znate, moj je prijedlog bio da se svakoj zemlji koja posluje s Rusijom uvedu vrlo stroge sankcije. Mogli bismo dodati i Iran”, rekao je Trump, a citirao Reuters.
Dvostranački zakon o sekundarnim sankcijama protiv Rusije, koji su predložili republikanac Lindsey Graham i demokrat Richard Blumenthal, predstavljen je u proljeće 2025. Njime se predviđaju 500-postotne carine na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku naftu, prirodni plin ili uran. Također se poziva na sankcije protiv bilo koje zemlje koja kupuje uran od Rusije. Zakon je podržalo više od 80 od 100 senatora. Jedan od predlagatelja zakona, Lindsey Graham, ljeti je naznačio da je Trump spreman podržati ga te da će se zakon razmatrati nakon pauze u Senatu. Međutim, Trump se potom u kolovozu sastao s Putinom na Aljasci, a kasnije je Senat “pauzirao” razmatranje zakona barem do sastanka Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Budimpešti, koji je na kraju otkazan.
Uskoro je Amerika pojačala pritisak. U listopadu je Ministarstvo financija objavilo sankcije protiv najvećih ruskih izvoznika nafte, Lukoila i Rosnefta. Cijena ruske sirove nafte pada, glavne zemlje-kupci nafte smanjuju uvoz pod pritiskom Washingtona, a sudbina sankcionirane strane imovine ostaje nejasna, što posebno dovodi u opasnost poslovanje Lukoila.
Zatim je krajem listopada vođa republikanaca u Senatu John Thune najavio da je njegova stranka spremna staviti na glasanje prijedlog zakona o sankcijama protiv ruskih partnera kad god predsjednička administracija to smatra potrebnim. Očito u dogovoru s Trumpom, koji sada najavljuje donošenje spomenute odluke.
SAD vrši pritisak na Rusiju i putem Europe. Američki dužnosnici putovali su u europske zemlje kako bi promovirali američke izvore energije u odnosu na rusko gorivo, izvijestio je Financial Times (FT) pozivajući se na izvore. Izvori lista dodali su da Washington namjerava izbaciti ruski plin iz Europske unije “do posljednje molekule”. U ponedjeljak su francuski predsjednik Emmanuel Macron i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali sporazum kojim se Kijevu omogućuje nabava do 100 borbenih zrakoplova Rafale, a najavljeni su i ugovori za novu generaciju sustava protuzračne obrane SAMP-T u razvoju, radarske sustave i dronove. U prvoj analizi Le Monde naglašava da je ovaj dogovor “bomba usred velike reorganizacije podrške Ukrajini između Europe i Sjedinjenih Država”, ali upozorava da je “vrlo neizvjesno kako će se te nabave financirati, proizvoditi i provoditi”.
U takvim okolnostima, ruski dnevni list Kommersant je ovog ponedjeljka objavio kako je “usred hitnog restrukturiranja lanaca opskrbe, nakon američkih sankcija, ruski izvoz nafte morskim putem pao na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca”. Troškovi prijevoza i dalje rastu zbog premija rizika, iako nema akutnog nedostatka tankera, a analitičari očekuju da će se obujam opskrbe oporaviti do kraja studenog, ali upozoravaju da bi povišene vozarine mogle potrajati dok se tržište ne prilagodi, upozorava Komersant, koji o ekonomskim pitanjima često objavljuje neugodne vijesti koje drugi ruski mediji prešućuju.
Da su problemi ozbiljni govori podatak prema kojem su u listopadu ruski prihodi od nafte i plina pali za gotovo 27 posto, na 888,6 milijardi rubalja, u usporedbi s 1,2 bilijuna u listopadu 2024., a prema ministarstvu financija iz Moskve, izgubljeni prihodi od nafte i plina samo ovog mjeseca iznosit će 48 milijardi rubalja.
Kina, Indija i Turska – tri najveća kupca, zemlje u koje se izvozi oko 90 posto ruske nafte – već su smanjile narudžbe, premda još uvijek kupuju velike količine. Prema novoj procjeni konzultantske tvrtke Rystad Energy AS, ukupni obujam uvoza iz Rusije u Kinu pao je za gotovo polovicu, približno 400.000 barela dnevno, a Yanchang Petroleum, vlasnik jedne od najvećih kineskih rafinerija nafte, povukao se iz natječaja za isporuku ruske nafte između prosinca i sredine veljače. (R. Bajruši, jutarnji.hr)
