Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) u internetsko je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću pustilo nacrt odluke kojom predlažu povećanje police dopunskog osiguranja sa 111,49 eura na čak 180 eura. To je rast veći od 60 posto!
Je li takvo veliko poskupljenje opravdano? Gost Novog dana kod naše Nataše Božić bio je Ivica Belina, predstavnik koalicije udruga u zdravstvu, i komentirao ovu situaciju.
“S jedne strane, moramo biti svjesni da je sve poskupjelo pa ovo nije neočekivano. S druge strane, nemamo uvid u potrošnju zdravstvenog sustava. Ono što se stalno govori jest koliko se troši na lijekove, a oni predstavljaju 20 do 25 posto ukupnog troška. Za ostalo ne znamo. Dakle, ne znamo kako se novac usmjerava. Ne znamo ni koje će to pozitivne promjene donijeti u sustavu, odnosno koji su ciljevi poskupljenja”, kazao je Belina.
Kao jedan od glavnih službenih razloga se navodi inflacija.
“O tome koje su prednosti i kako će ojačati sustav ili povećati zdravstvenu zaštitu, nije poznato. Vjerujem da će ovo pogoditi osjetljive skupine, kao umirovljenici i oni s nižim prihodima. Bit će im teško izdvajati toliko na mjesečnoj razini.”
“Zdravstveno pokriva dio lijekova, pokriva bolničko liječenje, liječenje u dnevnim bolnicama… Mislim da, kad se kaže 62 posto, to zvuči kao velika suma, no povećanje od šest eura mjesečno ne zvuči toliko teško. Ali, kad netko žonglira sa svakim centom, imat će problema. Mislim da neće odustati od dopunskog osiguranja.”
Što ako netko odustane?
“Morali bi plaćati sve bolničke troškove, što nije oportuno ni za koga.”
Privatni osiguravatelji su ovaj potez povukli ranije.
“Jesu, ali kod njih je situacija sljedeća – osiguravaju zdrave, mlade. Njihove police su vremenski ograničene. Ako se razbolite unutar osiguranja, vaša polica neće biti produžena ili će biti izrazito skuplja, zbog čega se ljudi vraćaju u HZZO. Tako, da, HZZO je najopterećniji pa možda ima logike da podigne cijenu. No, bilo bi interesantno znati kako će poboljšati funkcioniranje sustava”, objasnio je Belina.
Što se dobije za novac koji uplaćujemo u sustav i prebacuje li se sve više usluga privatnicima?
“Riječ je o solidarnom zdravstvenom sustavu da bi svi mogli koristiti zdravstvenu zaštitu. Svi smo koristili onu koju su uplaćivali naši roditelji, djedovi i bake… Zna se stvoriti percepcija da zašto uplaćivati ako se ne koristiti, ali svima će nam ona trebati jednom u životi, što znači da se isplati. Istina je da zbog dugih lista čekanja i određenih pregleda ljudi traže privatnu zaštitu. Uz to, kako bi smanjio liste čekanja, HZZO plaća privatnim poslužiteljima. Što je dovelo do toga da se više dijagnostičkih postupaka obavlja kod privatnika nego u javnom sektoru.”
Nemalo se puta moglo čuti kritike da su propusti namjerni kako bi se pacijente preusmjeravalo kod privatnika, naglasila je Božić.
“To je pitanje održivosti. Dok se bavimo zdravstvenim sustavom temeljem jedne proračunske godine, o ovakvim se stvarima neće ni razgovarati. Ako je postojeći sustav neodrživ, o tome treba početi razgovarati i tražiti koje su druge opcije. Kao i što to znači za građane. Zasad ne postoji politička hrabrost za otvaranje ovih pitanja, ali jednom će ga trebati otvoriti”, zaključio je Belina. (N1)
