Dobrovoljno služenje vojske trajat će deset mjeseci, bit će plaćeno, a ročnici će dobiti uniformu i opremu
Francuska je ovog tjedna, točnije u četvrtak, postala najnovija europska zemlja koja vraća neki oblik vojnog roka. Predsjednik Emmanuel Macron službeno je objavio da nakon gotovo 30 godina Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok koji će trajati 10 mjeseci, pri čemu će jedan mjesec biti posvećen obuci, a regruti će dobiti mjesečnu naknadu, uniformu i opremu.
Francuska time postaje još jedna u nizu europskih zemalja koje su uvele promjene zbog procjene o prijetnji Ruske Federacije te poruke koja je stigla iz Sjedinjenih Američkih Država da se Stari kontinent treba sam pobrinuti za svoju sigurnost. Iz profesionalnih vojnih redova upozorava se da bi se Europa u idućih dvije do pet godina mogla naći na nišanu Rusije, zbog čega se rat u Ukrajini ne doživljava kao rat na udaljenom teritoriju, nego kao rat za europske vrijednosti i teritorijalni integritet.
Europa je već uvela promjene u vojnoj industriji, ali nailazi na ozbiljne probleme kad je riječ o ljudstvu. Naime, građani, iako se većina slaže s nekim oblikom povratka vojne obuke, ne žele povratak obvezne vojne službe kakva je postojala do kraja hladnog rata.
Macron se dotaknuo upravo tih tema objavljujući novost profesionalnim francuskim vojnim snagama u francuskim Alpama, u blizini grada Grenoblea. “U Francuskoj postoji generacija spremna ustati za svoju zemlju, a naša vojska je za njih prirodan teren. U trenucima neizvjesnosti, kad je rat realnost, a nad nama se nadvija prijetnja, Francuska ne može biti preplašena, nepripremljena i podijeljena”, poručio je Macron, koji vodi teške bitke da ostane na vlasti boreći se s premijerskim kadrom i balansiranjem proračuna u vremenima kad se zemlja suočava s deficitom i rastućim javnim dugom.
Macron je poručio da Francuska ne može ostati nepomična dok se stvari oko nje mijenjanju. Francuski predsjednik tom je izjavom podsjetio građane da je niz europskih zemalja, a među njima je i Hrvatska, proteklih mjeseci revidirao stanje s vojnim kadrom.
Hrvatska je pratila vojne trendove kad je prije 17 godina odustala od obveznog vojnog roka, a sad ponovno uvodi vojnu obavezu, doduše puno kraću i uz beneficije, kao što je plaća od 1100 eura i upis u radni staž. Većina europskih zemalja prešla je na profesionalnu vojsku sredinom devedesetih, na valu optimizma nakon okončanja hladnog rata. No, ne sve. Obvezan vojni rok zadržale su skandinavske zemlje, među kojima i donedavno neutralne Švedska i Finska, zatim Estonija i zemlje na krajnjem jugu kontinenta – Grčka, Cipar i Turska. Od obveznog vojnog roka odustale su sredinom 2000-tih i nečlanice Europske unije – Srbija, Albanija, Makedonija i Bosna i Hercegovina. Litva i Letonija odustale su pa vratile obvezan vojni rok 2015., odnosno 2023. godine zbog “pogoršane sigurnosne situacije u svijetu”.
U međuvremenu, nekoliko zemalja vratilo je ili raspravlja o vraćanju obveznog vojnog roka.
U Francuskoj vojni rok neće biti obvezan, a nakon završetka obuke francuski dobrovoljci moći će ući u aktivne vojne snage ili pričuvne jedinice. Francuska vojska, prema brojkama koje spominje New York Times, broji 200.000 pripadnika, a rezervne snage oko 45.000 rezervista. Vlada očekuje da će se iduće godine obučavati tri tisuće dobrovoljaca.
Macronova objava događa se samo nekoliko dana nakon što je šef francuskih kopnenih snaga, general Mandon pozvao lokalne čelnike da potaknu prijavljivanje u vojsku, pritom izjavljujući da Francuska, zatreba li, mora biti spremna žrtvovati vlastitu djecu. “Imamo znanje, ekonomsku i demografsku snagu da odvratimo od Moskve pomisao da bi okušala sreću drugdje. Međutim, Francuskoj nedostaje stav da moramo biti spremni na patnju ako želimo zaštititi to što jesmo. Ako se zemlja koleba jer nije spremna prihvatiti mogućnost da izgubimo svoju djecu, onda smo u opasnosti”, poručio je general i izazvao salvu reakcija. Kritiziralo ga se sa svih dijelova političkog spektra. Macron ga je kasnije branio, tvrdeći da su mu izvrnute riječi i da nema nikakvog imanentnog slanja Francuza na bojište u Ukrajini.
Nova objava korak je dalje u pokušaju da se više mladih ljudi u Francuskoj vojno osposobi. U prvom mandatu Macron je uveo univerzalnu obuku u trajanju od mjesec dana, od čega su dva tjedna namijenjena za vojno osposobljavanje, a dva tjedna za društveno koristan rad. Međutim, revizija je u međuvremenu utvrdila da se program loše provodi i nema učinka, a skup je, zbog čega se u rujnu od njega odustalo.
Velika rasprava ne mimoilazi ni druge zemlje. Njemačka je nakon oštre rasprave odlučila odustati od obvezne službe i ostati pri dobrovoljnom služenju vojske. Međutim, ostavila je otvorena vrata prema obveznom modelu ako ne bude dovoljno zainteresiranih. Finska, za usporedbu, ima jednu od najvećih svjetskih pričuvnih snaga, temeljenu na univerzalnom vojnom roku za sve muškarce, piše Guardian. Švedska je uvela selektivni vojni rok – obvezan za muškarce i žene, ali uzima u obzir svaki pojedinačni slučaj pri odluci tko ga mora proći. Važan kriterij je želja pojedinca za sudjeluje. Danski model proširen je u lipnju i na žene i produljen na 11 mjeseci. Estonija ima univerzalni model za muškarce, a Litva i Letonija, kao i Danska, svoj model temelje na nasumičnom odabiru ako nema dovoljno dobrovoljaca.
Poljska, poznata po tome da je izgradila snažnu vojnu silu, planira veliki vojni trening za sve odrasle muškarce kako bi udvostručila svoje snage. U Hrvatskoj će temeljno vojno osposobljavanje (TVO) trajati dva mjeseca. (A. Handabaka, jutarnji.hr)