Tvrde da prijedlog zakona o prostornom uređenju ne daje odgovor na ključno pitanje
Znanstveno vijeće za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na čijem je čelu akademik Nikola Bašić, uputilo je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću sa zamolbom za odgodu donošenja Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti, zbog niza uočenih nedostataka, manjkavosti i otvorenih pitanja koja bi, prema stručnom mišljenju Vijeća, mogla imati značajne posljedice na prostorni razvoj Republike Hrvatske, piše Slobodna Dalmacija.
- Poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske! Polazeći od spoznaje da je hrvatski prostor – nakon ljudi – najveće nacionalno bogatstvo kojim raspolažemo kao zajedničkim dobrom; razumijevajući temeljna načela tržišne ekonomije, ulogu privatnog vlasništva i potrebu jasnoga zakonskog uređenja odnosā u prostoru u uvjetima globalnih tržišnih promjena; uvažavajući nužnost osuvremenjivanja zakonodavnog okvira kako bi on pridonosio rastu blagostanja svih građana Republike Hrvatske; uočavajući da su se procesi kaotične urbanizacije i divlje gradnje posljednjih godina ubrzali i umnožili; zastupajući vrijednosti integralnog planiranja prostora i logiku hijerarhije planskog sustava; brinući o očuvanju područja primarne prirode i o rastućim rizicima zbog klimatskih promjena; prepoznajući pokušaje neprimjerene privatizacije pomorskog dobra kroz preduge koncesijske modele; svjesni rastućih nejednakosti između kontinentalne i primorske Hrvatske i razvojnih asimetrija unutar spomenutih područja koje proizlaze iz njihove različite gospodarske strukture, ali i iz zanemarivanja odgovornoga prostornog planiranja, u ime Znanstvenoga vijeća za turizam i prostor HAZU, obraćamo Vam se sa zamolbom za odgodu donošenja Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti zbog sljedećih razloga.
Prijedlog zakona o prostornom uređenju ne daje odgovor na ključno pitanje: Kako očuvati i razviti identitet hrvatskoga prostora kao zajedničkog dobra u uvjetima tržišne ekonomije? Zakon koji bi trebao štititi prostorni integritet Republike Hrvatske ne počiva na temeljnim vrijednostima propisanim Ustavom, jer ne štiti prostor od stihijskih pritisaka koji ozbiljno ugrožavaju dugoročnu održivost prostora i zajednice, te ne prepoznaje nužnost:
– rekultivacije zapuštene prirodne i kulturne baštine,
– rekvalifikacije degradiranih krajolika i izgrađenih prostora,
– suzdržavanja od građevinskih intervencija u područjima primarne prirode,
– zaštite pretvaranja cjelokupnoga nacionalnog prostora u građevinsko zemljište isključivo na temelju vlasničke legitimacije.
Javna rasprava provedena putem e-savjetovanja nije ispunila svoju svrhu, nego je pokazala:
– da komentari stručnjakā, znanstvenih institucija, profesionalnih komora i građana nisu dobili odgovarajuću pažnju,
– da je zanemaren duh transparentnoga, demokratskoga i uključivoga dijaloga,
– da su u procesu oblikovanja konačnoga teksta zakona veći utjecaj imali mediji, nego stručnjaci i institucije zadužene za skrb o prostoru.
To je javnu raspravu učinilo formalnom i neuspjelom. Stoga je njezin sadržaj potrebno ponovno razmotriti i uključiti meritum primjedaba u proces dorade Zakona. Ne dovodimo u pitanje odgovornost i dobre namjere resora koji su izrađivali zakone. Međutim, iskustvo brojnih stručnjaka i institucija poklapa se u ključnom upozorenju: bez jasne, široko prihvaćene nacionalne vizije prostornog razvoja – koja prethodi zakonu – svi tehnički mehanizmi i proceduralna rješenja ostat će nedovoljna i neprimjerena izazovima koji su pred Hrvatskom.
Zakon koji ne počiva na jasnim ciljevima i vrijednostima ne može biti djelotvoran, a zakon koji se oblikuje i pod partikularnim pritiskom interesnih skupina može dugoročno proizvesti tešku i nepovratnu štetu.
Stalan demografski pad, turističko-nekretninski pritisci, prodor spekulativnoga kapitala, rast regionalnih nejednakosti, degradacija okoliša i krajolika, posebno obalnog pojasa kao prostora višestrukih kontakata i konflikata, te postupna privatizacija zajedničkih dobara – sve su to procesi na koje snažna, moderna i pravedno oblikovana zakonska rješenja moraju odgovoriti.
Donesu li se Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti bez strateškog preispitivanja njihove svrhe, smisla i posljedica, Hrvatska riskira dugoročan gubitak prostornog identiteta i kontrole nad vlastitim teritorijem.
Stoga Vam, poštovani gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske, predlažemo:
– obustavu postupka donošenja navedenih zakona,
– vraćanje u postupak širega i dubljega stručnog usuglašavanja,
– otvaranje vremenskog okvira za stvarno, a ne formalno javno savjetovanje.
Time biste omogućili da se utemeljene primjedbe ugrade u tekst Zakona i da se potakne oblikovanje jasne nacionalne vizije hrvatskoga prostora u dugoročnom interesu Republike Hrvatske i svih njezinih građana. Pozdravljamo Vas s izrazima poštovanja i potpune otvorenosti za suradnju, stoji u dopisu HAZU-ova Znanstvenog vijeće za turizam i prostor. (vijesti SD, jutarnji.hr)
