Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac bio je gost N1 Studija uživo kod našeg Hrvoja Krešića s kojim je razgovarao o inflaciji i posljedicama za životni standard hrvatskih građana.
Podsjetimo, potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom su prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku u odnosu na studeni 2024. bile u prosjeku više za 3,8 posto, čime je inflacija blago ubrzala u odnosu na listopad, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u studenom bila druga u eurozoni prema visini inflacije.
Boris Lalovac se osvrnuo na državni proračun za 2026. godinu:
“Državni proračun ima nekoliko visokih rizika. To je prvenstveno vrlo niska procijenjena stopa inflacije, prošle godinu su rekli da će nam inflacija ove godine biti 2,8 posto, a na kraju nije. Bit će 3,7 ili 3,8 posto jer je promijenila svoj smjer kretanja. Veliki je rizik na rashodovnoj strani proračuna jer nigdje nema 860 milijuna eura dugova u zdravstvu, to kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, nigdje nema tih novaca, a ni u obrazloženju se ne navodi kako će se i kojom dinamikom to plaćati. To je ogroman dug, a nitko ne zna kako će se i kada to rješavati. Pitanje je dio iskorištavanja EU fondova, ogroman je iznos tamo stavljen. Ove godine potrošit ćemo oko 3,7 milijardi, a sljedeće godine milijardu više. NPOO se mora iskoristiti do 30.6. Ima dosta izazova, a pogotovo će ih biti ako inflacija ne bude kako su planirali. Bit će dosta izazova, mislim da ga je ministar Primorac jedva zatvorio ove godine.”
“Nikad veća socijalna izdavanja u proračunu”
“To je preko milijardu eura. Najgore je da su prošle godine planirali 500 milijuna, a u rebalansu u ovoj godini su već rekli da je to milijarda. Nemamo pojma koji je broj ljudi koji to čeka, a pitanje što je s onima kojima nije isplaćeno, a umrli su. U javnosti je bilo da postoji nesklad između ministra Primorca i Piletića. Ne možete planirati tako veliku stavku, a da nemate realne pokazatelje. Činjenica je da nam Vlada stalno govori da smo na 80 posto životnog standarda Europe, a nikad veća socijalna izdavanja u proračunu. U proračunu vam je realno stanje kako ljudi u Hrvatskoj žive, a žive teško jer moraju više izdvajati za mirovine i socijalna izdavanja. Zašto? Zato što su najugroženiji u inflaciji. Ako se inflacija ne zaustavi ovo će biti ozbiljan problem”, rekao je Lalovac.
“Ozbiljno pada konkurentnost hrvatskog turizma. To je naša glavna industrija, glavna grana, glavni izvor prihoda za državni proračun i veliki broj zaposlenih. Već prošle godine u sezoni je bilo pitanje može li se to troškovno prebacivati na goste. To je osjetljiva branša. Došli smo do ozbiljne razine i troškovno i konkurentski. Inflacija ne samo da pogađa građane, ona je apsolutno puzajući udar na standard građana, ali je i ozbiljno počela ugrožavati i gospodarstvo”, dodaje.
Lalovac ističe da građani u Hrvatskoj imaju naviku ulaziti u minuse: “Ako štedite na hrani, to je dio gdje ljudi ulaze u minuse, ali reći će neću si to dopustiti za blagdane. To je dio na koji trgovci računaju, imaju u svojim kalkulacijama. Računaju na kulturu ponašanja potrošača u prosincu, a znamo kakav nam je siječanj i dolazi do stezanja remena. Ako će građani početi štedjeti na hrani to je za ozbiljno se zamisliti o strukturnim politikama.”
“HNB je pokušao zaustaviti potrošačke kredite, ali usprkos strožim kriterijima mislim da su potrošački krediti preko 10 milijardi eura. U ovoj godini su stambeni i potrošački krediti porasli za dvije i pol milijarde eura. Postrožili su uvjete, ali se nedovoljno pokazuje na tržište. Ovo će biti problem sljedeće godine – građani imaju očekivanja s obzirom na inflaciju, ugradili su si u očekivanja da će im se povećati plaća. Oni već sada troše taj dio svojih očekivanja i idu u potrošnju te očekuju da će im se povećati plaća, a Vlada je rekla da se barem u javnom sektoru neće povećavati”, dodaje.
“1.1. raste cijena električne energije za 5 posto, cijena dopunskog osiguranja 60 posto, ide Pravilnik o naknadi za upotrebu javnih cesta 40 posto. Zamislite što radi Vlada, u taj pravilnik ugrađuje da će se sve naknade usklađivati s inflacijom. Kada poduzetnici vide da to radi Vlada, naravno da će to raditi svi. Kako ćete onda zaustaviti inflaciju?”.
Lalovac ističe da će najveći udar na građane doći od lokalne samouprave:
“Lokalna samouprava je prošle godine otišla 300 milijuna u minus, sljedeće godine također su u minusu. Dižu se komunalne naknade, svi ih dižu. To će biti ogroman udar za pojedine građane.”
“Ganjamo ekonomski rast, ali svi se ugrađuju u cijene i to treba zaustaviti”, dodao je. (N1)
