Gošća našeg Hrvoja Krešića u N1 studiju uživo bila je odvjetnica Vanja Jurić. Razgovarali su o pravnim posljedicama dezinformacija u medijima i na društvenim mrežama, kao i osobnoj odgovornosti.
Vanja Jurić komentirala je nedavni slučaj dezinformacija na društvenim mrežama, osvrnuvši se na ulogu medija, ali i velikih digitalnih platformi.
“Kao prvo, imamo temu širenja govora mržnje, kao drugo imamo temu širenja dezinformacija i onda imamo pitanje odgovornosti pojedinca i eventualne odgovornosti medija i platformi.”
Dodala je kako smatra da su mediji u konkretnom slučaju uglavnom postupili odgovorno.
“Čini mi se da su mainstream mediji, redakcije kojima ljudi provjereno vjeruju, u cijeloj priči odradili jako dobar posao i postupali u skladu s etičkim standardima. Odgovornost pojedinca ili pojedinaca koji su širili takve stvari po društvenim mrežama i drugim platformama identična je u fizičkom životu, ovdje u studiju kao i na internetu.”
Jurić dodaje kako, što se tiče prava, ne postoji razlika između ponašanja u stvarnom svijetu i on-line.
Velike platforme imaju poseban status
“Svi zakoni koji su na snazi jednako vrijede za bilo kakav postupak koji se događa u realnom svijetu kao i za stvari koje se događaju na internetu. Imamo pitanje platformi, to je veliko pitanje, na razini cijelog svijeta, koje imaju poseban status, ja bih rekla s razlogom”, kaže Jurić pa nastavlja:
“Pritom ne želim opravdati neke njihove postupke koje rade zbog veće angažiranosti korisnika, veće zarade, oglašivanja. Međutim, činjenica je da platforme ne objavljuju nego pružaju platformu za objavljivanje sadržaja. Ne nastupaju u kapacitetu niti kao nakladnici niti kao urednici niti kao netko tko kontrolira a priori sadržaj koji se objavljuje. Oni su, kako se to pravno kaže, posrednici. Na svojim platformama omogućuju korisnicima da dijele svoje misli, ideje itd…”
Dodaje kako pravna regulacija u ovom specifičnom slučaju dovodi do dileme između dva principa: slobode i odgovornosti.
“Postoji Akt o digitalnim uslugama koji u tom dijelu pokušava regulirati ono što platforme rade. Tu uvijek imamo sukob, s jedne strane, prava na slobodu izražavanja i, s druge, potrebe suzbijanja nedozvoljenog sadržaja kao što je širenje dezinformacija i govora mržnje. Dosta je teško pronaći ravnotežu kako bi obje strane funkcionirale.”
Idealno rješenje?
“Imamo li idealno rješenje? Ne znam. Akt o digitalnim uslugama propisuje kada i kako će platforme biti odgovorne za sadržaj koji objavljuju treće strane. Pravilo je da u načelu neće biti odgovorne do trenutka kada imaju izravno saznanje da je neki nezakoniti sadržaj objavljen i ako u tom trenutku promptno ne reagiraju i ne uklone taj sadržaj iz javnog prostora. Pritom, ne postoji njihova obaveza da preventivno kontroliraju i moderiraju sav sadržaj koji se objavljuje diljem svijeta. Budimo realni, to je faktično nemoguće”, kaže Jurić.
Međutim, dodaje kako su najpopularnije društvene mreže ipak podložne posebnoj regulaciji.
“Zasebna pravila postoje za vrlo velike platforme kao što su Facebook, TikTok, X itd. Oni imaju obavezu određivanja kontakta za prijavu raznih stvari, puno veću obavezu transparentnosti moderiranja, nuđenja i oglašavanja sadržaja, obavezu procjene rizika. Funkcionira li to super u praksi? Ne. Postoji i bolji način? Ja ne znam… Prilagodba na internet trajat će još puno godina, ali stvari se poduzimaju”, kaže Vanja Jurić. (N1)
