U 2026.godini vodit će se intenzivni razgovori i pregovori oko novog višegodišnjeg proračuna EU, za razdoblje 2028.-2034., u čemu je za cijelu EU, pa tako i Hrvatsku, važno ne samo kolika će omotnica biti na raspolaganju, nego i kako će se i za što moći koristiti, poručio je u ponedjeljak europarlametarac Karlo Ressler.
Ressler je to kazao na konferenciji “Novi višegodišnji proračun EU-a: Iskustva provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost, koju su organizirali Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić, a koja je okupila brojne sudionike iz javnog i privatnog sektora. Najavio je i da će u sklopu tih pregovora u veljači u Hrvatsku po prvi put doći predstavnici dva odbora EU parlamenta za proračun i za ekonomsku monetarnu politiku, s ciljem analize svega što je Hrvatska napravila po pitanju korištenja Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO).
– Hrvatska je jedna od članica koja u tome predvodi tempo i na europskoj razini, ali ovo će biti prilika da ta posebna radna skupina kao dio Europskog parlamenta, a nakon posjeta Grčkoj i Italiji, u veljači 2026. posjeti i Hrvatsku te analizira što je zaista napravljeno i koji su rezultati, dodao je Ressler. Naglasio je da je cilj tog posjeta sve pozitivne, ali i negativne stvari u funkcioniranju instrumenta oporavka i otpornosti u kontekstu početka pregovora u novom višegodišnjem financijskom okviru.
Za Hrvatsku kao prva inicijalna omotnica predviđeno 16,8 mlrd eura
– Taj novi okvir se velikim dijelom naslanja baš na iskustva iz mehanizma oporavka i otpornosti, a radikalna promjena je uvođenje tzv. megafonda koji bi se implementirao kroz nacionalne i regionalne partnerske planove, koji bi se provodili na razini nacionalne države u suradnji s Europskom komisijom. Ti planovi bi obuhvaćali široki spektar aktivnosti, puno širi nego do sada, od poljoprivrede do obrambene industrije, od ribarstva do željezničke infrastrukture, ulaganja u inovacije, konkurentnost i drugo, objasnio je Ressler.
Smatra i da oni trebaju obuhvatiti i kohezijsku politiku, koja je Hrvatskoj bila ključna, oko čega EU parlament ima svoje bojazni, ne zato što bi bio ideološki protiv nego jer su važna čvrsta i jasna jamstva i pravila koja će osigurati da se praktički polovina višegodišnjeg financijskog okvira, koja je sada prema prijedlogu predviđena upravo za taj prvi stup, odnosno stup nacionalnih, regionalnih partnerskih planova”.(hrt)