Mađarska je danas spriječila Vijeće za opće poslove Europske unije da donese godišnje stajalište o politici proširenja EU-a. Deklaracija EU-a o procesu proširenja trebala je, među ostalim, sadržavati stajalište o napretku i zastojima šest partnera na Zapadnom Balkanu, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.
26 država snažno podupire Ukrajinu
Ministrica za europske poslove Danske, koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, Marie Bjerre, izjavila je tijekom sastanka u Bruxellesu novinarima da je vlada premijera Viktora Orbána to učinila jer ne želi da se u tom dokumentu istodobno podupre pozitivna ocjena napretka Ukrajine prema EU-u, iako tu ocjenu podupiru sve ostale države članice Unije.
„Dvadeset i šest država članica pokazuje snažnu potporu Ukrajini, a Ukrajina ispunjava ono što se od nje traži“, objasnila je Bjerre, dodavši da je „formulacija o Ukrajini poštena i primjerena“.
Njemački državni ministar za Europu, Günther Krichbaum, kritizirao je ponašanje Mađarske kao „sve destruktivnije“ te rekao da vlada u Budimpešti „koči EU“.
Veto Mađarske znači da Ukrajina više ne može računati na formalne runde pregovora o planiranom pristupanju EU-u.
Međutim, danska ministrica Bjerre naglasila je da proces pristupanja ipak napreduje.
„To znači da se Ukrajini daju konkretne smjernice o tome kako treba provesti reforme, što treba postići i kakve rezultate većina država članica od nje očekuje“, rekla je.
Ukrajina bi mogla vrlo brzo napredovati prema EU-u, Orban: Uništilo bi mađarsko gospodarstvo
Zbog toga bi Ukrajina mogla vrlo brzo napredovati prema EU-u kada bi Mađarska odustala od veta.
Vlada Mađarske svoje odbijanje ukrajinskog pristupanja EU-u opravdava velikim financijskim zahtjevima te zemlje i tvrdnjom da je mađarska manjina u Ukrajini dovedena u nepovoljan položaj.
Orbán pritom upozorava da bi pristupanje Ukrajine EU-u moglo „uništiti mađarsko gospodarstvo“.
Stoga se ne očekuje da će blokada biti ukinuta prije izbora u Mađarskoj sljedećeg proljeća.
Deklaracija o proširenju trebala sadržavati izvješće o šest partnera na Zapadnom balkanu, a i Turske, Moldavije i Gruzije
Osim dijela o Ukrajini, deklaracija EU-a o procesu proširenja trebala je sadržavati i stajališta o napretku i zastojima šest partnera na Zapadnom Balkanu, kao i Turske, Moldavije i Gruzije.
Prema najnovijoj analizi Europske komisije, Crna Gora je najdalje odmakla u procesu priprema za pristupanje EU-u. Certificirana je kao sposobna završiti pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine ako zadrži tempo reformi. Za Albaniju se smatra mogućim završetak pregovora do kraja 2027. godine.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Hrvatske za Europu Andreja Metelko Zgombić izjavila je poslijepodne novinarima u Bruxellesu da „nažalost nismo bili u mogućnosti kao Vijeće usvojiti tekst zaključaka o proširenju, budući da jedna država nije mogla dati suglasnost“.
„Međutim, ostali zaključci su utvrđeni i Hrvatska ih pozdravlja jer sadrže cijeli niz poruka ohrabrenja i potpore proširenju utemeljenom na zaslugama“, kazala je.
Zaključci su sastavljeni na temelju godišnjeg izvješća Europske komisije, u kojem je procijenjen napredak svake od zemalja kandidatkinja, a službeno će biti usvojeni na samitu EU-a 18. i 19. prosinca.
Istaknula je da će samit – sastanak Europskog vijeća u četvrtak, 18. prosinca – biti iznimno važan te da će čelnici EU-a morati donijeti niz „izuzetno važnih odluka“.
Ministri za europske poslove EU-a danas su na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) u Bruxellesu raspravljali o zaključcima o politici proširenja EU-a, u kojima se, među ostalim, Srbiju podsjeća da će tempo njezina približavanja EU-u i dalje ovisiti o napretku u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom. (N1)
