Od 670 ustanova za smještaj starijih osoba u Hrvatskoj, tek tri su u vlasništvu države, pedesetak ih je u vlasništvu županija i gradova, a svi ostali domovi su privatni.
Budući da je privatnih domova najviše, tamo su i kapaciteti najveći – ukupno 20 tisuća mjesta. Ukuoni kapacitet županijskih i gradskih domova za starije je oko 11 tisuća mjesta, dok u ona tri državna – u Oklaju, Metkoviću i Blatu na Korčuli zajedno ima dvjestotinjak mjesta.
Usto se u Hrvatskoj trenutno gradi 18 centara za starije, od kojih bi većina trebala biti dovršena i otvorena iduće godine. U njima će biti još dvije tisuće mjesta za korisnike. Osim toga, resorni ministar Marin Piletić nedavno je najavio da će po završetku tih 18 centara za starije biti raspisan novi pozivni natječaj za izgradnju još takvih centara.
No koliko god još mjesta bilo otvoreno, neće ih biti dovoljno za sve jer liste čekanja su duge, za mnoge i dugogodišnje. Mjesto u domu teško je dobiti, a kada se i dobije, mnogima je još teže plaćati ga jer smještaj često poskupljuje.
Na stranici Domovi za starije gdje su dostupne informacije o svim domovima u Hrvatskoj, odnedavno postoji mogućnost pretraživanja i po dostupnosti, odnosno slobodnim mjestima. Od svih 670 domova u bazi podataka, slobodnih mjesta prema podacima ove stranice trenutno ima u 15 domova – tri u Zagrebu, osam u Zagrebačkoj županiji (Bistra, Dugo Selo, Donja Pušća, Lonjiva, Rakovec, Sveti Ivan Zelina, Vrbovec i Vrbovečka Dubrava), dva u Karlovačkoj županiji (Karlovac i Netretić) te po jednom domu u Brodsko-posavskoj županiji (Lesiv), Bjelovarsko-bilogorskoj (Sveti Ivan Žabno) i Krapinsko-zagorskoj županiji (Stubičke Toplice). Vjerojatno ima mjesta u još ponekom domu, ali nisu svi dali podatke.
Što se tiče cijena, tek šest domova je na spomenutoj stranici istaknulo cijene osnovnih usluga. One su u rasponu od 650 do 1.200 eura i ovise o tome na koji stupanj usluga i kakvu sobu (jednokrevetnu, dvokrevetnu ili višekrevetnu) se odnose.
Veći problem i od dugog čekanja i visokih cijena smještaja je nedostatak osoblja u domovima. Ne u svima, ali svakako u čitavom sustavu skrbi za starije.
Pavo Ćorluka, dopredsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ujedno i vlasnik jednog doma za starije u Zagrebu, kaže da u sustavu nedostaje oko dvije tisuće radnika raznih profila.
“Radeći projekciju sustava skrbi za starije osobe u narednih pet godina došli smo do zaključka da zbog biološkog odljeva kadrova nećemo moći podmiriti ni postojeće, a ni buduće kapacitete koji su u izgradnji. U sustavu trenutno nedostaje oko dvije tisuće radnika, počev od pomoćnog osoblja i radnika u kuhinji pa do njegovateljica, medicinskih sestara, fizioterapeuta i socijalnih radnika”, upozorava.
Pritisak na domove sigurno neće jenjavati, može biti samo veći, pa je pitanje odakle se može osigurati potreban broj zaposlenih. Iz bazena stranih radnika trenutno je nemoguće dobiti medicinske sestre, tvrdi Ćorluka, jer one po ovdašnjoj zakonskoj regulativi ne zadovoljavaju sve uvjete pa im Komora medicinskih sestara ne izdaje dozvole.
“Ja se s tim ne slažem i mislim da moramo pristupiti tom pitanju na drugi način. Komora mora iznaći mogućnost dolaska strane radne snage, pogotovo one s radnim iskustvom – što iz trećih zemalja, a što iz zemalja u okruženju”, ističe.
Ćorluka također kaže da radno mjesto medicinske sestre u sustavu socijalne skrbi nije atraktivno i one su u tom sustavu potplaćene te dodaje: “Mi zasad definitivno gubimo tu bitku.” (M. Filipović, N1)
