Bugarska se priprema za uvođenje eura u siječnju, no taj povijesni korak prate nova politička previranja i strahovi da dezinformacije povezane s Rusijom dodatno potkopavaju povjerenje građana u novu valutu, piše The Guardian.
Ova balkanska zemlja s oko 6,5 milijuna stanovnika trebala bi 1. siječnja postati 21. članica eurozone.
U Bruxellesu i Sofiji vjeruju da će euro ojačati gospodarstvo najsiromašnije članice Europske unije i dodatno učvrstiti njezin prozapadni smjer.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je kako će Bugarska, “zahvaljujući euru”, imati više trgovine, više ulaganja te kvalitetnija radna mjesta i veće stvarne prihode.
Europski povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, koji je nedavno boravio u Sofiji, istaknuo je da je uvođenje eura posebno važno u kontekstu rata u Ukrajini, rastućih geopolitičkih napetosti i globalne gospodarske nesigurnosti, što, kako kaže, dodatno naglašava potrebu za europskim jedinstvom.
“Većina europskih zemalja, uključujući Bugarsku, premale su da bi same oblikovale današnji svijet. Snagu mogu dobiti samo potpunom integracijom u političke i gospodarske strukture Europske unije”, rekao je Dombrovskis.
Unatoč najavljivanim koristima, Bugari su duboko podijeljeni. Istraživanje ministarstva financija pokazalo je da 51 posto građana podržava uvođenje eura, dok je 45 posto protiv.
Napetosti su kulminirale u lipnju, kada je u bugarskom parlamentu izbila tučnjava nakon što je Europska komisija odobrila ulazak zemlje u eurozonu.
Zastupnici krajnje desne, proruske stranke Preporod blokirali su govornicu.
Petar Ganev iz Instituta za tržišnu ekonomiju u Sofiji kaže da podjele oko eura odražavaju širu političku krizu u zemlji.
“To ne iznenađuje. Bugarska je podijeljena gotovo oko svega. Nakon dugotrajne političke nestabilnosti završili smo u vrlo neprijateljskom političkom okruženju”, rekao je Ganev.
Zemlja se već četiri godine nalazi u političkoj krizi, obilježenoj sa sedam parlamentarnih izbora i raširenom korupcijom, što je ozbiljno narušilo povjerenje građana u vlast. Prošlog tjedna pala je i vlada bivšeg premijera Rosena Željazkova, manje od godinu dana nakon formiranja, uslijed masovnih prosvjeda protiv korupcije.
Strah od poskupljenja
Iako se ne očekuje da politički kaos zaustavi uvođenje eura, mnogi građani strahuju od rasta cijena.
S prosječnom mjesečnom plaćom od oko 1.260 eura, poskupljenja bi za velik dio stanovništva bila teško podnošljiva.
Posebno su zabrinuti stariji građani i stanovnici ruralnih područja, iako iz Bruxellesa poručuju da nema dokaza da će prelazak na euro uzrokovati inflaciju. (rtl)



