Somaliland, polupustinjska regija na obali Adenskog zaljeva, proglasila je neovisnost 1991. godine
Izrael je donio kontroverznu odluku da prizna odmetnutu državu Somaliland kao neovisnu i suverenu zemlju, što je izazvalo oštre osude brojnih država i međunarodnih organizacija.
Najnovija u nizu reagirala je Kina. Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je novinarima:
„Nijedna država ne bi smjela poticati ili podržavati separatističke snage unutar drugih zemalja radi vlastitih sebičnih interesa.“
Kina je svoj stav iznijela uoči izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, sazvane upravo zbog izraelske odluke.
Izrael je u petak postao prva država na svijetu koja je priznala Somaliland kao samostalnu republiku, više od 30 godina nakon što je ta regija proglasila neovisnost od Somalije.
Predsjednik Somalilanda taj je potez nazvao „povijesnim trenutkom“, dok je Somalija oštro odbacila izraelski potez, ocijenivši ga izravnim napadom na svoj suverenitet.
Deseci država i organizacija – među njima Turska, Saudijska Arabija i Afrička unija – također su osudili iznenadnu izraelsku deklaraciju.
Zašto Somaliland traži neovisnost?
Somaliland, polupustinjska regija na obali Adenskog zaljeva, proglasio je neovisnost 1991. godine, nakon svrgavanja somalijskog vojnog diktatora Siada Barrea.
Tom je potezu prethodio krvavi separatistički sukob tijekom kojeg su Barreove snage progonile pobunjeničke gerilce. U sukobima su poginuli deseci tisuća ljudi, a brojni su gradovi sravnjeni sa zemljom.
Iako nikada međunarodno priznat, Somaliland ima funkcionalan politički sustav, državne institucije, policiju i vlastitu valutu.
Njegova posebnost seže još u kolonijalno razdoblje 19. stoljeća. Bio je britanski protektorat – Britanski Somaliland – sve dok se 1960. nije ujedinio s Talijanskim Somalilandom i time stvorio Somalijsku Republiku.
Pristalice neovisnosti tvrde da Somaliland većinski naseljava klan Isaaq, etnički različit od većine stanovništva ostatka Somalije.
Regija, u kojoj živi oko šest milijuna ljudi, uživa relativnu stabilnost i mir, za razliku od Somalije, koju desetljećima potresaju islamistički napadi. Zagovornici neovisnosti smatraju da Somaliland ne bi trebao biti vezan uz državu obilježenu kroničnom nestabilnošću.
S druge strane, Somalija Somaliland smatra neodvojivim dijelom svoga teritorija. Vlada u Mogadišuu više je puta poručila da bi svako priznanje neovisnosti predstavljalo grubo kršenje njezina suvereniteta.
Somalijski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud izraelsku je odluku opisao kao „egzistencijalnu prijetnju“ jedinstvu zemlje.
U telefonskom razgovoru s predsjednikom Somalilanda Abdirahmanom Mohamedom Abdullahiem, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da Izrael priznaje „pravo Somalilanda na samoodređenje“.
Dodao je i da bi službeno priznanje moglo biti „velika prilika za proširenje partnerstva“ između dviju strana.
Analitičari, međutim, ističu jasne strateške razloge.
„Izraelu su potrebni saveznici u regiji Crvenog mora iz više strateških razloga, uključujući i mogućnost buduće kampanje protiv Hutija“, naveo je izraelski Institut za studije nacionalne sigurnosti, misleći na jemenske pobunjenike koje podupire Iran.
„Somaliland je idealan partner jer Izraelu može omogućiti pristup operativnom prostoru u neposrednoj blizini sukoba.“
Izrael je više puta napadao ciljeve u Jemenu nakon izbijanja rata u Gazi u listopadu 2023., kao odgovor na napade Hutija na izraelske ciljeve.
Nakon priznanja Somalilanda, Hutiji su zaprijetili da će svaku izraelsku prisutnost u toj regiji smatrati legitimnom vojnom metom.
Ranije su se pojavila i izvješća da je Izrael kontaktirao Somaliland u vezi s mogućim preseljenjem Palestinaca protjeranih iz Gaze, što su Izrael i Somaliland službeno demantirali. Ipak, i Somalija i Palestinska samouprava sugerirale su da bi priznanje moglo biti povezano s takvim planovima.
„Somalija nikada neće prihvatiti da se palestinski narod nasilno protjera sa svoje zemlje i preseli na neko daleko mjesto“, rekao je somalijski predsjednik parlamentu u nedjelju.
Zašto je potez naišao na toliku osudu?
Izrael su kritizirale brojne zemlje, među njima Egipat, Turska, Saudijska Arabija, Iran, Irak, Katar i druge afričke i bliskoistočne države.
Većina njih poziva se na teritorijalni integritet Somalije i kršenje temeljnih načela međunarodnog prava.
Afrička unija godinama upozorava da bi priznanje Somalilanda moglo potaknuti lančanu reakciju separatističkih pokreta diljem kontinenta.
„Regije bi mogle pokušati graditi vanjske saveze bez suglasnosti središnjih vlasti, čime bi se stvorio opasan presedan i povećao rizik od široke nestabilnosti“, upozorio je analitičar Abdurahman Sayed. (L.G., jutarnji.hr)