Stara godina u Hrvatskoj, koja se obilježava 31. prosinca, oduvijek je imala posebno mjesto u narodnoj tradiciji. Iako se danas najčešće povezuje s veseljem, glazbom i dočekom Nove godine, nekada je bila ispunjena raznim običajima, vjerovanjima i simbolikom vezanom uz završetak jednog životnog ciklusa i početak novoga.
U prošlosti je Stara godina bila dan sabiranja i čišćenja, kako u doslovnom tako i u simboličnom smislu. Ljudi su nastojali završiti započete poslove, pospremiti kuće i okućnice te se riješiti svega starog i nepotrebnog. Vjerovalo se da u Novu godinu treba ući s “čistim pragom”, bez dugova, svađa i neriješenih obveza. U nekim krajevima bilo je važno pomiriti se s bližnjima kako bi nova godina započela u miru.
Veliku ulogu imali su prehrambeni običaji. Pripremala se obilna večera jer se vjerovalo da će takva biti i cijela iduća godina. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske na stol su dolazila jela od svinjetine, kobasice, pečenja i kiseli kupus, dok su u primorskim krajevima bila zastupljena riblja jela. Posebno se pazilo da se ne jede perad, jer se smatralo da bi sreća mogla “odletjeti”. Kruh i kolači simbolizirali su blagostanje, a vino i rakija zdravlje i radost.
U mnogim krajevima postojala su narodna vjerovanja vezana uz ponašanje na Staru godinu. Smatralo se da nije dobro svađati se, plakati ili biti loše volje, jer bi se takvo raspoloženje moglo prenijeti na cijelu sljedeću godinu. Također se vjerovalo da prvi gost nakon ponoći može utjecati na sreću domaćinstva, pa se željelo da to bude vedra i dobra osoba.
Posebno su bile važne zajedničke proslave. Obitelji su se okupljale u kućama, dok su se u gradovima i većim mjestima organizirala javna slavlja na trgovima. Glazba, ples i pjesma bili su neizostavan dio dočeka, a pucanje petardi i vatromet imali su simboličnu ulogu tjeranja zlih sila i svega lošeg iz stare godine.
Ponoć je središnji trenutak proslave. Uz čestitanje i poljupce, otvara se pjenušac, a nakon ponoći slijedi nastavak slavlja, često do ranih jutarnjih sati.
Danas su običaji na Staru godinu u Hrvatskoj spoj tradicije i modernog načina života. Iako su se neka stara vjerovanja izgubila, duh zajedništva, nade i optimizma i dalje ostaje snažno prisutan. Stara godina tako predstavlja trenutak oproštaja od prošlog, ali i priliku za novi početak, ispunjen željama za zdravlje, sreću i uspjeh.