Do polovice radnog vremena trenutačno radi gotovo 38.000 umirovljenika, ponajprije u djelatnostima kao što su trgovina, popravci, proizvodnja i uslužne djelatnosti. Trend povećanog aktiviranja umirovljenika, započet prije nekoliko godina, trebao bi postati još izraženiji jer od početka 2026. godine umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme, uz zadržavanje prava na isplatu 50 posto mirovine. Zakonodavne izmjene iz srpnja prošle godine “mogle bi takva kretanja dodatno ojačati u 2026. godini”, napominje i HNB u posljednjim Makroekonomskim kretanjima i prognozama.
To je tek jedna od brojnih promjena u mirovinskom sustavu, a među njima se ističe i trajni dodatak koji će se ubuduće isplaćivati svakog prosinca u godini. Sa sindikatima je zasad dogovoren iznos od šest eura po godini staža, što znači da će se dodatak kretati od 90 eura za one s 15 godina staža do 240 eura za umirovljenike koji su radili 40 godina.
Iako su ekonomisti iznijeli niz argumenata protiv ukidanja penalizacije, Vlada je na tome ipak ustrajala: u trenutku kada korisnici prijevremene mirovine navrše 70 godina, više neće biti zakinuti za penale koji su im određeni u trenutku odlaska u mirovinu, u rasponu od 6 do 18 posto. Analize govore da će za oko 120.000 osoba to značiti prosječan rast mirovine od 57 eura, a raspon se kreće od 30 do 150 eura, ovisno o visini mirovine i stupnju penalizacije.
Mirovinskom reformom ukinut je i uvjet mirovinskog staža od najmanje 35 godina za dobivanje bonifikacije, kao i limit od najviše pet godina duljeg rada kako bi se dobio taj dodatak od 0,45 posto po mjesecu. Uvedena je i nova formula za usklađivanje mirovina, koja kombinira rast plaća i indeks cijena u omjeru 85:15, primjenjujući povoljniju opciju.
Mogućnost rada u punom radnom vremenu, uz primanje 50 posto mirovine, proširena je i na korisnike invalidske mirovine. Kada su u pitanju invalidske mirovine, oko 219.000 njihovih korisnika od 1. siječnja dobit će povišicu od 10 posto, a minimalne mirovine rast će oko 3 posto. Umirovljenici sada dobivaju i dodatni staž za rođeno ili posvojeno dijete, a olakšani su kriteriji za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnog druga ili bivšeg životnog partnera.
Od sredine ove godine u primjeni je nova formula za usklađivanje mirovina, a daje veću težinu rastu plaća (85 posto) nego inflaciji (15 posto), što bi trebalo rezultirati i većim usklađivanjem nego prema staroj formuli. Prijašnji omjer bio je 70 prema 30. Usklađivanje po novoj formuli primjenjuje se već od srpnja i donijelo je povećanje mirovina od 6,48 posto. To je u prosjeku značilo 28 eura, manje nego što su se mnogi nadali. Oni s najvišim mirovinama, međutim, dobili su povišicu od gotovo 150 eura. Koliko će iznositi iduće usklađivanje, ono početkom 2026. godine, još nije poznato, s obzirom na to da se stopa računa tek nakon što DZS objavi podatke o rastu plaća i inflaciji u polugodištu. Međutim, kako je rast plaća postao umjereniji, a inflacija niža, izgledan je i sporiji rast mirovina. (M. Klepo, jutarnji.hr)
