Smrt Alexa Prettija rasplamsala je prosvjede i sukob vlasti usred kontradiktornih tvrdnji o tijeku intervencije
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da njegova administracija ‘analizira sve‘ okolnosti vezane uz pucnjavu u Minneapolisu u kojoj su savezni imigracijski agenti u subotu ubili 37-godišnjeg Alexa Prettija, medicinskog tehničara koji je radio na intenzivnoj njezi. U intervjuu za Wall Street Journal Trump je rekao da će se agenti s vremenom povući iz grada, ali nije precizirao kada, naglasivši da mu se ‘ne sviđa nikakva pucnjava‘, ali ni situacije u kojima ljudi dolaze na prosvjede naoružani vatrenim oružjem s punim spremnicima, piše BBC.
Smrt Prettija izazvala je nove prosvjede u Minneapolisu, ali i u drugim američkim gradovima, dok je guverner Minnesote Tim Walz upozorio da se Sjedinjene Američke Države nalaze na ‘prekretnici‘. Incident je dodatno produbio već postojeće napetosti između državnih i saveznih vlasti, osobito u kontekstu imigracijske politike i pojačanih operacija ICE-a. Ovo je druga smrtonosna pucnjava u posljednjih nekoliko tjedana u kojoj su savezni agenti ubili američkog državljanina, što je dodatno potaknulo nezadovoljstvo javnosti i političke sukobe.
Što se tiče samog događaja, viđenja su dijametralno suprotna. Administracija predsjednika Trumpa stala je u obranu agenta koji je pucao. Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem izjavila je da je Pretti upucan jer je ‘mahnuo‘ pištoljem, dok Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) tvrdi da su agenti pucali u samoobrani nakon što se Pretti opirao pokušajima da ga razoružaju. Savezne vlasti navode da je Pretti u trenutku intervencije imao pištolj te da je situacija predstavljala izravnu prijetnju agentima.
Lokalne vlasti, svjedoci događaja i obitelj žrtve u potpunosti osporavaju tu verziju. Prema njihovim tvrdnjama, Pretti je u ruci držao mobitel, a ne oružje, te je pogođen nakon što mu je pištolj već bio oduzet. Lokalna policija potvrdila je da je Pretti bio zakoniti vlasnik oružja s važećom dozvolom za nošenje, što je u Minnesoti legalno. Obitelj je dodatno pojasnila da je imao dozvolu za skriveno nošenje, ali da nikada nisu znali da oružje nosi sa sobom.
Načelnik policije Minneapolisa Brian O’Hara izjavio je da su savezni agenti spriječili državne istražitelje u pristupu mjestu događaja, unatoč sudskom nalogu za pretragu. Naglasio je da su sve razine policije u Minnesoti godinama uspješno surađivale sa saveznim tijelima, ali da trenutni razvoj događaja ozbiljno ugrožava tu suradnju i povjerenje između institucija. Sličan sukob već je obilježio istragu prethodnog ubojstva Renee Good, američke državljanke koju je ranije ovog mjeseca također ubio savezni agent.
Savezni dužnosnici navode da su agenti ICE-a i Granične patrole u trenutku pucnjave provodili ‘ciljanu‘ operaciju u potrazi za muškarcem imena Jose Huerta Chuma, za kojeg su tvrdili da ima ozbiljnu kriminalnu prošlost, uključujući obiteljsko nasilje i remećenje javnog reda. Međutim, Ministarstvo korekcija Minnesote kasnije je opovrgnulo te tvrdnje, navodeći da Huerta nikada nije bio u njihovu pritvoru te da javni zapisi pokazuju isključivo stare prometne prekršaje, i to od prije više od deset godina.
Unutar Republikanske stranke sve je više izraza zabrinutosti. Guverner Oklahome Kevin Stitt izjavio je da građani na televiziji gledaju kako se puca na američke državljane te da su savezne taktike i odgovornost postale ozbiljan problem za birače. Senator Bill Cassidy naglasio je da istraga mora uključivati i savezna i državna tijela, upozorivši da je ‘na kocki vjerodostojnost ICE-a i DHS-a‘. Zastupnik James Comer, Trumpov saveznik, sugerirao je da bi predsjednik trebao razmotriti povlačenje imigracijskih agenata iz Minneapolisa kako bi se spriječila daljnja eskalacija i gubitak nevinih života.
Demokrati u Kongresu zaprijetili su blokadom ključnog paketa financiranja vlade ako on bude sadržavao sredstva za DHS, čime se ponovno otvara mogućnost blokade rada savezne vlade. Situaciju su kritizirali i bivši demokratski predsjednici Bill Clinton i Barack Obama. Clinton je događaje u Minneapolisu opisao kao ‘užasne scene‘ za koje nikada nije mislio da će se dogoditi u Americi.
Značajan odmak od administracije napravila je i Nacionalna udruga za oružje (NRA), koja je pozvala na potpunu istragu i upozorila protiv generaliziranja i demoniziranja građana koji poštuju zakon. Tijekom vikenda održana su brojna bdijenja u čast Alexu Prettiju, a prosvjedi protiv ICE-a proširili su se i na New York, Chicago, Los Angeles i San Francisco.
Direktori više od 60 velikih tvrtki sa sjedištem u Minnesoti, uključujući 3M, Best Buy i Target, potpisali su otvoreno pismo u kojem pozivaju na hitno smirivanje napetosti i zajednički rad lokalnih i saveznih vlasti. Administracija je, s druge strane, operaciju opisala kao napor usmjeren na javnu sigurnost i deportaciju kriminalaca koji ilegalno borave u SAD-u, a Prettija je u službenim izjavama nazvala ‘domaćim teroristom‘.
Obitelj Alexa Prettija oštro je reagirala na takve tvrdnje, nazvavši ih ‘odvratnim lažima‘ te naglasivši da nije imao kazneni dosje, osim nekoliko prometnih kazni. Pozvali su javnost i vlasti da iznesu istinu o njegovu životu, ističući da je bio dobar čovjek i predan zdravstveni radnik.
Guverner Walz zaključio je da nije važno političko opredjeljenje građana, već sposobnost društva da se složi oko osnovnih činjenica i osudi blaćenje američkih državljana. Trump je u međuvremenu pozvao demokratske guvernere i gradonačelnike da surađuju s njegovom administracijom te zatražio ukidanje tzv. ‘gradova utočišta‘, dok ankete pokazuju da su Amerikanci duboko podijeljeni oko njegove imigracijske politike i načina njezine provedbe. (S.N., jutarnji.hr)