Predsjednik Republike Zoran Milanović političar je o kojemu najveći broj građana, njih 57 posto, ima pozitivan dojam
Siječanjsko istraživanje Crobarometar, koje je objavio Dnevnik Nove TV, pokazuje stabilnost vodećih političkih opcija uz blagi rast rejtinga dviju najvećih stranaka. Rezultate ankete analizirali su reporterka Sabina Tandara Knezović i gost komentator Boris Jokić, stavljajući podatke u kontekst aktualnih tema poput odluka Ustavnog suda, pregovora o imenovanjima u pravosuđu te uvođenja fiskalizacije 2.0.
HDZ je i u siječnju ostao prvi izbor građana s podrškom od 28,6 posto ispitanika. SDP zauzima drugo mjesto s 21,2 posto. Obje su stranke zabilježile blagi rast u odnosu na prosinac.
Platforma Možemo! nalazi se na trećem mjestu s 10,5 posto podrške, što nastavlja trend laganog pada (u prosincu 11,1 posto, u studenome 12 posto). Most podržava 6,3 posto ispitanika, dok je najveći pad zabilježio Domovinski pokret, koji je s prosinačkih 4 posto pao na 2,7 posto. Nezavisna platforma Marije Selak Raspudić ima podršku 2,6 posto ispitanika, dok sve ostale stranke pojedinačno ne prelaze prag od 2 posto.
Komentirajući statičnost rejtinga vodećih stranaka, Jokić je istaknuo da su političke opcije nakon izbora ušle u fazu stabilizacije bez većih promjena. Prema njegovim riječima, razlog izostanka većih pomaka leži u neskladu između fokusa stranaka i stvarnih problema građana.
Jokić navodi da su za stanovništvo ključna pitanja inflacija i cijene nekretnina, dok se politički akteri bave temama koje su građanima manje bitne. Smatra da bi do značajnijih promjena u rejtingima moglo doći tek uz sustavno inzistiranje na rješavanju ekonomskih problema. Pad podrške Domovinskom pokretu Jokić pripisuje poziciji mlađeg partnera u Vladi te aktualnim previranjima na desnom političkom spektru.
Predsjednik Republike Zoran Milanović političar je o kojemu najveći broj građana, njih 57 posto, ima pozitivan dojam. Slijedi ga ministar obrane Ivan Anušić s 42 posto, dok se na treće mjesto odmah po uvrštenju na listu popela SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan s 40 posto. Na četvrtom mjestu je ministar branitelja Tomo Medved s 39 posto, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković peti s 38 posto podrške. Među prvih deset još su Tomislav Tomašević (37 %), Nikola Grmoja (36 %), Božo Petrov (35 %), Gordan Jandroković (34 %) te Oleg Butković i Ivana Kekin s po 32 posto pozitivnog dojma.
S druge strane, čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava i dalje je političar s najvišim negativnim dojmom koji ostavlja na 62 posto ispitanika. Drugo mjesto na listi negativne percepcije dijele predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i zagrebački gradonačelnik Tomašević s 54 posto. Slijede Plenković i Ivana Kekin s 53 posto, dok četvrto mjesto dijele Sandra Benčić i Jandroković s 52 posto negativnog dojma.
Analitičar Jokić istaknuo je kako Plenković ostaje prvi izbor simpatizera HDZ-a, dok potpora istaknutim ministrima u Vladi većinom dolazi od birača ostalih stranaka desnice. Komentirajući visoku poziciju Biljane Borzan nasuprot negativnom rejtingu šefa njezine stranke, Jokić ocjenjuje kako je građani primarno percipiraju kroz borbu za prava potrošača, a ne nužno kroz stranačku pripadnost.
U siječnju je zabilježena i godina dana mandata Milanovića, čije poteze i odluke trenutačno odobrava 47 posto ispitanika, dok ih 43 posto ne odobrava, uz 10 posto neodlučnih. Među razlozima za odobravanje njegova rada ispitanici na prvo mjesto stavljaju stil i javnu komunikaciju (46 %). Slijede stavovi o zastupanju Hrvatske u kontekstu sukoba Rusije i Ukrajine (35 %), odnos prema Vladi i Saboru (30 %), vrijednosti i svjetonazor (27 %) te način zastupanja države u inozemstvu (23 %).
Ispitanici koji ne odobravaju rad predsjednika Milanovića kao primarni razlog također navode njegov stil i komunikaciju (63 %). Slijede odnos prema Vladi i Saboru (29 %), način zastupanja Hrvatske u inozemstvu (27 %), vrijednosti i svjetonazor (19 %) te stavovi o sukobu Rusije i Ukrajine (14 %).
Rad predsjednika u proteklih godinu dana 59 posto građana ocjenjuje u skladu s očekivanjima, dok 30 posto smatra da je radio ispod očekivanja. Samo tri posto ispitanika njegov rad ocjenjuje iznad očekivanja, uz osam posto neodlučnih. Među karakteristikama koje ga najbolje opisuju izdvajaju se jasno i izravno komuniciranje (31 %), stil i retorika (27 %), česti sukobi s drugim institucijama (24 %) te zalaganje za sigurnost i obranu (22 %).
Jokić ocjenjuje da je za predsjednika povoljno što ga građani percipiraju kao autentičnog, dosljednog i neovisnog o političkim strankama. Ipak, ističe kako podatak o neispunjenim očekivanjima sugerira percepciju o manjoj aktivnosti u tekućem mandatu, što bi moglo utjecati na budući trend rejtinga.
Ovosezonski Crobarometar obradio je i pitanje zabrane korištenja društvenih mreža mlađima od 16 godina. Ukupno 67 posto ispitanika podržava takvu mjeru (44 % u potpunosti, a 23 % uglavnom). S druge strane, zabranu u potpunosti ne podržava osam posto, dok je sedam posto uglavnom protiv, uz 15 posto neutralnih i tri posto neodlučnih.
Analizirajući te podatke, Jokić navodi da zabranu najviše zagovaraju roditelji djece mlađe od 17 godina, dok su joj najviše neskloni ispitanici mlađi od 30 godina. Ističe kako bi Hrvatska trebala razmotriti uvođenje određenih ograničenja, ali uz oprez i uključivanje mladih u raspravu. Prema njegovim riječima, ključni problem leži u tome što su mladi prepušteni algoritmima zbog nedostatka sustavne brige o njihovim potrebama. (R.D., jutarnji.hr)
Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 3. i 19. siječnja CAPI metodom na reprezentativnom uzorku od 989 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto
