Prošle godine zabilježen je rekordan porast broja obrta u Hrvatskoj. Čak ih je 10 i pol tisuća više nego godinu dana ranije, a u odnosu na 2020. godinu čak 42 tisuće više.
Prema podacima iz Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, krajem prošle godine bilo je 133.640 obrta, što je 10.578 ili 8,6 posto više nego u prosincu 2024. godine. A u odnosu na prosinac 2020. godine, lani je bilo 42.672 obrta više, što je rast od čak 46,9 posto.
“Broj obrta bilježi kontinuirani rast u proteklim godinama što potvrđuje da je obrtništvo, unatoč brojnim izazovima, rastuća snaga hrvatskog gospodarstva, kao i da mladi ljudi sve češće prepoznaju poslovanje kroz obrt kao priliku da sami raspolažu svojim radnim vremenom, osiguraju vlastite prihode i žive kvalitetno od svojeg rada. Majstori su danas izuzetno traženi i plaćeni, sva zanimanja su deficitarna, a svakodnevnica je bez njih nezamisliva”, kažu nam u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).
Najveći broj obrta kontinuirano bilježi Ceh uslužnog zanatstva. Lani je u tom cehu zabilježen najveći porast, čak 8.215 obrta više, što je porast od 11,9 posto. Taj ceh skupa s ugostiteljstvom i turizmom inače čini najveći udio domaćeg obrtništva, čak dvije trećine ukupnog broja obrta. No u ugostiteljstvu i turizmu lani je zabilježen neznatni porast – bilo je tek 12 obrta više nego godinu dana ranije. Lani su značajniji porast zabilježili i Ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnessa (1.012 obrta više), Ceh prijevoza osoba i stvari (1.009 obrta više) i Ceh proizvodnog zanatstva (456 obrta više).
S druge strane, pad bilježe Ceh trgovine sa stotinu obrta manje i Ceh ribarstva, marikulture i poljodjelstva u kojemu je lani bilo 26 obrta manje nego 2024. godine.
Lani je u obrtima bilo 236.280 zaposlenih – 135.843 obrtnika i 100.437 radnika. Broj zaposlenih u obrtima od 2020. naovamo veći je za 50.280 osoba, što je porast od 27 posto.
Na pitanje koji stari obrti ‘izumiru’, a koji su relativno novi obrti ‘živnuli’ u posljednje vrijeme, predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil kaže da neki tradicijski i umjetnički obrti poput klobučara, postolara, češljara ili kišobranara nisu više gospodarski privlačni.
“Zbog niza okolnosti (ti obrti) teže opstaju na tržištu, osobito uz razvijenu, pretežno uvoznu industrijsku proizvodnju”, dodaje.
S druge strane, kaže Kratohvil, razvijaju se nove djelatnosti, pogotovo u IT sektoru te nove usluge u turizmu i ugostiteljstvu kao i one u vezi potreba građana kao potrošača, poput online trgovine, sektora savjetodavnih usluga, dizajna… Pritom ističe grooming – njegu kućnih ljubimaca kao jedne od brzorastućih obrtničkih branši.
“Upravo je prošle godine po prvi puta u organizaciji HOK-a i Ceha groomera Obrtničke komore Zagreb održan 1. Susret groomera, prvo nacionalno okupljanje te struke na kojem je preko 250 predstavnika iz svih krajeva Hrvatske raspravljalo o aktualnostima i izazovima ove struke.” (N1)
