Vrhovni sud u SAD-u presudio je protiv globalnih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su stupile na snagu prošle godine
Vrhovni sud donio je odluku protiv globalnih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa. Slučaj je pred Vrhovnbim sudom bio usredotočen na to ovlašćuje li Trumpa Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima, koji dopušta predsjedniku da regulira uvoz tijekom izvanrednog stanja, da nametne carine bez jasnih ograničenja njihova opsega ili trajanja.
Ustav SAD-a daje Kongresu ovlast da postavlja carine, a protivnici Trumpove politike tvrde da je Trump prekoračio svoje ovlasti.
Vrhovni sud SAD-a, najviše pravno tijelo u zemlji, ima devet sudaca. Šest od njih su konzervativni, što se općenito smatra da ide u korist Donalda Trumpa. No, u današnjoj presudi, većina je išla protiv njegovih želja s omjerom od 6-3.
Konzervativni glavni sudac John Roberts podržao je odluku nižeg suda da Trumpovo pozivanje na zakon iz 1977. predstavlja prekoračivanje njegove ovlasti.
Sud je presudio da bi tumačenje njegove administracije da Zakon o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (ili IEEPA) daje Trumpu ovlast nametanja carina zadiralo u ovlasti Kongresa. Također bi se prekršilo pravno načelo zvano doktrina “glavnih pitanja”, dodaje se.
Sudac Roberts: ‘Ne može‘
Doktrina, koju su prihvatili konzervativni suci, zahtijeva da radnje predsjedništva od “golemog ekonomskog i političkog značaja” budu jasno odobrene od strane Kongresa. Sud je koristio istu doktrinu kako bi spriječio neke od ključnih poteza bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Roberts je, citirajući prethodnu presudu Vrhovnog suda, napisao da “predsjednik mora ‘ukazati na jasne ovlasti Kongresa‘ kako bi opravdao svoju izvanrednu tvrdnju o ovlasti nametanja carina”. “A to ne može”, dodao je.
Trump je svoje sveobuhvatne globalne carine predstavio 2. travnja prošle godine i nazvao taj dan “Dan oslobođenja”, tvrdeći kako je vrijeme da se zaštite američka radna mjesta. Njegove carine uključivale su osnovnu carinu od 10 posto na sav uvoz u SAD i specifične daljnje carine od 15 do 50 posto za većinu zemalja, od kojih se o mnogima iznova pregovaralo te su i snižavane.
Trump je u četvrtak, dan uoči odluke Vrhovnog suda o tome treba li poništiti mjeru koja je ključna za njegov gospodarski program, snažno branio svoju carinsku politiku.
“Zahvaljujući činjenici da smo izabrani 5. studenog i zahvaljujući onome što ja nazivam Trumpovim carinama, posao i proizvodnja čelika ponovno cvjetaju”, rekao je nakon obilaska pogona za proizvodnju čelika u Georgiji.
Rekao je da je “velika, značajna narudžba” koju je tvornica osigurala u listopadu posljedica utjecaja carina. “Uzimamo stotine milijardi dolara”, rekao je Trump. “Iduće ćemo godine zaraditi 900 milijuna dolara na carinama, osim ako Vrhovni sud ne kaže da to ne možemo učiniti.
‘Potpuni kaos‘: Ekonomisti govore o povratu 175 milijardi dolara
Nazvavši svoju politiku “zdravim razumom”, Trump je rekao da je ona generirala 12 milijardi dolara prihoda, za koje je rekao da podupire poljoprivrednike koje su “iskoristile mnoge, mnoge strane nacije”. “Bez carina ova bi zemlja trenutačno bila u tolikoj nevolji”, ustvrdio je.
To što je sud srušio carine znači da bi se zemlja mogla suočiti s velikim financijskim posljedicama. Trump je upozorio da bi bilo kakav potez da se carine ukinu izazvao “potpuni nered”, a ako je prognoza američkih ekonomista ispravna, u tome možda ima pravo, kako piše Sky News.
Procjena ekonomista Penn-Wharton Budget Modela govori o računu od 175 milijardi dolara za američku vladu. Toliko bi, kako kažu, morali vratiti na temelju naplate carina.
Povrat se očekuje jer će uvoznici – koji su plaćali carine tijekom prošle godine – vjerojatno tražiti povrat novca od američke agencije za carinu i zaštitu granica.
Tih 175 milijardi dolara bilo bi više od zajedničke potrošnje Ministarstva prometa (127,6 milijardi dolara) i Ministarstva pravosuđa (44,9 milijardi dolara) u 2025. godini.
Burzovni indeksi odmah porasli
Ubrzo nakon objave odluke Vrhovnog suda, američka tržišta reagirala su rastom. Glavni indeksi Wall Streeta porasli su odmah nakon što je Vrhovni sud presudio protiv carina, a ubrzo nakon ovog preokreta porasla su globalna tržišta.
U SAD-u, S&P 500 indeks tvrtki za koje se vjeruje da su stabilne i profitabilne porastao je gotovo 0,4 posto, tehnološki NASDAQ porastao je za gotovo 0,5 posto, dok je Dow Jones Industrial Average (DJIA), indeks 30 velikih kompanija uvrštenih na američke burze, porastao za 0,2 posto.
Nakon što je nakon uvođenja carina 2. travnja 2025. uslijedio pad burzi, sada dolazi do upravo obrnute situacije. (T.Š., jutarnji.hr)