Saborska oporba ustrajala je u četvrtak tijekom rasprave o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa da ga je premijer Andrej Plenković ‘eutanazirao’ te da su mu “sustavno lomljena krila” dok je HDZ isticao da to tijelo ostaje važan stup institucionalne odgovornosti u Hrvatskoj.
To što izvješća tri godine nisu bila na raspravi govori da se Vlada i premijer Plenković samo deklaratorno bore protiv korupcije, kazala je Urša Raukar Gamulin (Možemo), ističući kako je prema indeksu percepcije korupcije Hrvatska i dalje na 63. mjestu ljestvice koja broji 182 države.
Povjerenstvo je tijelo koje služi samo za ukras i kojemu je moć oduzeta, dodala je Mirela Ahmetović (SDP), prozivajući premijera Plenkovića da je učinio sve da oslabi to tijelo koje danas, dodala je, radi u krnjem sastavu, s članom koji je kompromitiran, odnosno bio je spreman biti svjedokom na sudu protiv odluke tijela u kojemu sjedi.
Poražavajuće je, kaže, i da Izvješće za 2022. godinu Sabor raspravlja sa četiri godine zakašnjenja, i uz činjenicu da su se u međuvremenu promijenile dvije predsjednice Povjerenstva. To zorno pokazuje odnos Vlade i predsjednika Sabora o radu Povjerenstva, izjavila je.
I Dalija Orešković (DOiSIP), nekadašnja predsjednica Povjerenstva, tvrdi da je ono danas izgubilo svrhu i cilj svog postojanja.
Josip Borić (HDZ) ne dijeli njeno mišljenje, te apostrofira kako je javnosti ispod radara prošlo da je Povjerenstvo u listopadu 2025. kaznilo Orešković, a njegovu je odluku nedavno potvrdio Visoki upravni sud. To ne želi nitko objaviti, očito postoje dvostruki kriteriji, kazao je Borić.
Josip Jurčević (Klub Mosta) zanimao se za perspektivu jedne od glavnih antikorupcijskih institucija s obzirom na to da dobiva sve više ovlasti, a imamo sve više korupcije.
Izlaganje predsjednice Povjerenstva Ines Pavlačić
Predsjednica Povjerenstva Ines Pavlačić ne slaže se s tvrdnjama da je to tijelo neučinkovito, ističe da u radu treba biti transparentno, tumači da predmete otvara i po službenoj dužnosti, čim uoči moguće povrede zakona. Važne su, kaže, i sankcije, a osobno smatra da su niske.
Iz tri se izvješća, kaže, vidi da je Povjerenstvo u okviru svoje nadležnosti pokretalo postupke za utvrđivanje povreda zakona, da je provjeravalo podatke iz imovinskih kartica, donosilo odluke, davalo mišljenja, donosilo smjernice, redovito provodio edukacije obveznika.
Sažimajući najvažnije događaje iz tri godine, navodi da se u 2022. godini počeo primjenjivati novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa kojim je udvostručen broj obveznika, u 2024. Povjerenstvo je prvi put donijelo godišnji plan provjera, a naglasak stavilo na obveznike koji obavljaju najviše državne dužnosti.
Nadležnost Povjerenstva dodatno je proširena Zakonom o lobiranju, određeno je za vođenje registra lobista.
Da je Povjerenstvo dobro radilo, Pavlačić argumentira i podacima o broju konačnih odluka koje je donosilo kroz godine, 59 u 2022., pa 204 u godini iza, pa 286 u 2024 godini. Odluke Povjerenstva u velikoj se mjeri, od 80 do 90 posto, potvrđuju na sudovima, navela je.
Marijana Puljak ocijenila je da je Povjerenstvo svedeno na administrativni servis umjesto mehanizma kontrole vlasti te govorila o „patologiji sustava“ u kojem su institucije, prema njezinim riječima, podređene interesima HDZ-a. Založila se za automatsko povlačenje podataka u imovinske kartice iz javnih registara.
Dalibor Paus rekao je da je Povjerenstvo od aktivnog nadzornog tijela postalo puki registar imovinskih kartica, navodeći da je broj postupaka nakon 2020. drastično pao, s više od 100 godišnje na samo pet u 2024., kao i broj zahtjeva za mišljenjem o sukobu interesa.
Dalija Orešković potvrdila je da ju je Povjerenstvo kaznilo s 560 eura zbog pogrešnog prikazivanja zastupničkog paušala u imovinskoj kartici, što je potvrdio i Visoki upravni sud, najavivši žalbu Ustavnom sudu.
HDZ-ov Josip Borić istaknuo je da je pogriješila unatoč iskustvu u ispunjavanju kartica, dok je SDP-ova Mirela Ahmetović ustvrdila da Povjerenstvo ne jača povjerenje građana u institucije te problematizirala nepostupanje po uputi Visokog upravnog suda u slučaju šefa HANFA-e Ante Žigmana.
Suprotno tome, HDZ-ova Danijela Blažanović ocijenila je da izvješća pokazuju napredak zakonskog okvira i rada Povjerenstva.
U raspravi se otvorila i tema Zagreba: Marin Miletić pozvao je glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da istraži financiranje udruga iz gradskog proračuna za mandata Tomislava Tomaševića, navodeći da su pojedine udruge povezane sa strankom Možemo! dobile milijunske iznose. (V.G./D.M./HRT/Hina)
