Učenici osmih razreda osnovnih škola od ove školske godine docjepljuju se protiv difterije, tetanusa i hripavca. Do sada se docjepljivanje provodilo u drugom razredu srednje škole.
Razlog? Prošlogodišnja epidemija hripavca, kada je najveća incidencija zabilježena među adolescentima.
Cijepljenje spašava šest života svake minute, no u svijetu se bilježi zabrinjavajući pad procijepljenosti. A gdje je Hrvatska?
Docjepljivanje se pomiče u osmi razred
O toj su temi u HRT-ovoj emisiji Studio 4 govorili pročelnik katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, Goran Tešović i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva Joško Markić.
Govoreći o prošlogodišnjoj epidemiji, Tešović je podsjetio da je sve krenulo krajem 2023. iz Splita.
– Tada se govorilo da je neposredni razlog niski obuhvat cijepljenosti u gradu. No onda se bilježi sve veći broj slučajeva i u onim dijelovima Hrvatske koji imaju značajniju procijepljenost pa je postalo jasno da je problem u nečem drugom, rekao je.
Naglasio je kako je hripavac “vrlo kompleksna bolest što se tiče patogeneze i epidemiologije”, a i imunost potaknuta cjepivom, kao i ona stečena preboljenjem, kratko traje.
– Čak i ako prebolite prirodnu infekciju, imuni ste svega nekoliko godina, istaknuo je.
Dodao je kako je najveći broj oboljelih bio među adolescentima.
Hripavac najopasniji za dojenčad
– Oni jesu bitni za rasap infekcije unutar populacije. Međutim, oni obolijevaju od bolesti koja njima trajno ne može ni na koji način naškoditi. Hripavac je dugotrajna i naporna bolest, ali u toj životnoj dobi nikako nije opasna, rekao je Tešović.
Upozorio je da je bolest opasna za dojenčad, osobito mlađu od tri mjeseca.
– Svi koji umru od hripavca mlađi su od šest mjeseci. Prema tome, kada govorimo o prevenciji hripavca, trebali bismo akcent staviti na zaštitu onih koji mogu oboljeti od teškog oblika bolesti i umrijeti, naglasio je.
Kao ključnu mjeru istaknuo je cijepljenje trudnica.
Cijepljenje trudnica
– Nijedno novorođenče u Hrvatskoj nije imuno ukoliko mu majka nije cijepljena. To bi trebao biti sljedeći cilj – popularizacija i širenje programa prema cijepljenju trudnica, poručio je, dodavši da će ranije docjepljivanje adolescenata “svakako smanjiti potencijalni rezervoar infekcije”.
Markić se složio da je epidemija bila osobito teška za najmlađe.
– Krajem 2023. u Klinici za pedijatriju imali smo velik broj hospitalizacija upravo najmlađe djece, dojenčadi do devetog mjeseca. To je bilo razdoblje vrlo izazovno za sve nas, pogotovo zbog slučajeva koji su bili dosta teški i zabrinjavajući, rekao je.
Dodao je kako se smrtnost od hripavca kreće “od dva do pet posto”, no istaknuo je da u Splitu smrtnih slučajeva nije bilo.
Najavio je i uključivanje Hrvatskog pedijatrijskog društva u javno savjetovanje o programu cijepljenja.
– Našim građanima, pogotovo djeci i mladima, moramo ponuditi sve ono što suvremena medicina nudi, naglasio je.
RSV – veliki teret za najmlađe
Posebno se osvrnuo na prevenciju za respiratorni sincicijski virus.
– U ovom trenutku u Klinici za pedijatriju primamo desetak do petnaestak djece s teškim infekcijama donjeg dišnog sustava. Otprilike 80 posto hospitalizirane djece ima infekciju uzrokovanu respiratornim sincicijskim virusom, rekao je Markić.
Podsjetio je da u Hrvatskoj već 25 godina postoji program primjene zaštitnih protutijela za prijevremeno rođenu djecu i djecu s rizičnim čimbenicima, koja tijekom sezone RSV-a dolaze pet puta primiti zaštitu.
– Odnedavno na tržištu postoje dugodjelujuća monoklonska protutijela čiji zaštitni učinak traje pet mjeseci.
– Većina država Europske unije uvela ih je u svoje programe imunizacije, pojasnio je.
Istaknuo je da bi takva zaštita trebala biti preporučena, a ne obvezna.
– Kao preporuku cijepljenja roditeljima koji žele pružiti svom novorođenčetu najbolju moguću zaštitu koju suvremena medicina pruža, i to besplatno, rekao je.
Tešović je dodao da postoji i mogućnost cijepljenja trudnica protiv RSV-a.
– Imamo dvije učinkovite mogućnosti: primjenu dugodjelujućih protutijela i kao alternativu cijepljenje trudnica, rekao je.
Pojasnio je da se cijepljenje protiv hripavca i RSV-a provodi u trećem tromjesečju trudnoće.
– S obzirom na to da je tada najveći prijenos protutijela s majke na fetus, naglasio je.
Govoreći o obveznom programu cijepljenja, Tešović je istaknuo da je to “stvar političke prosudbe”, dok on govori kao stručnjak i znanstvenik.
– Veći dio zemalja Europske unije, nema nijedno ili ima mali broj obveznih cjepiva, a pritom imaju cijepni obuhvat koji nije lošiji od našega, rekao je.
Dodao je da bi ukidanje obveznosti značilo veći posao za struku.
– Ako cjepiva prestanu biti obvezna, onda je veći posao za nas stručnjake da promoviramo cjepiva i da se trudimo oko svakog roditelja da ga nagovorimo da cijepi svoje dijete protiv neke bolesti. Na taj način izbjegavate kontinuirane sukobe s ljudima koji su protiv cijepljenja, rekao je, procijenivši da bi procijepljenost možda pala “za desetak posto”, ali bi se potom mogla stabilizirati.
Markić je istaknuo kako je većina roditelja odgovorna.
– Velika većina građana uistinu je odgovorna i bez ikakvih poteškoća cijepi svoju djecu, rekao je.
Dodao je da je odgovornost liječnika “snagom argumenta i dokaza u medicini” otkloniti dvojbe kod neodlučnih roditelja.
Upozorio je i na manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
– U ovom trenutku otprilike 30 posto pedijatara nedostaje u Republici Hrvatskoj. U Zagrebu oko 15 ordinacija primarne pedijatrije nema svog stalnog liječnika ili je zatvoreno, rekao je.
Nedostatak pedijatara otežava prevenciju
Pedijatri, dodao je, u prosjeku imaju oko 1500 upisane djece, iako bi standard trebao biti ispod tisuću.
– Uloga pedijatra nije samo liječenje akutnih bolesti, već sveobuhvatni nadzor nad zdravljem djeteta, preventivne aktivnosti i praćenje rasta i razvoja, naglasio je.
Zaključio je kako je u novom nacionalnom planu predviđeno oko 120 specijalizacija iz pedijatrije za primarnu zdravstvenu zaštitu.
– To je dobar korak naprijed. Međutim, dok ti ljudi dođu u sustav, proći će pet do sedam godina, tako da je odgovornost na nama koji smo trenutačno u sustavu da odrađujemo posao i za taj dio, poručio je.
Na pitanje kakva je hrvatska slika procijepljenosti, Tešović je rekao kako je ona i dalje na zadovoljavajućoj razini.
Hrvatska na oko 90 posto procijepljenosti
– Ona je još uvijek za ove obvezne antigene koji su u programu tu negdje oko 90 posto, što je zapravo jako dobro, rekao je.- Onaj famozni postotak od 95 posto vrijedi samo za neke bolesti, za postizanje kolektivnog imuniteta, kao što su recimo ospice ili donekle hripavac, s obzirom na svoju kompleksnost. Ali za ospice svakako da, naglasio je.
Za ostale antigene, dodao je, procijepljenost od 90 posto predstavlja solidnu razinu zaštite.
Ipak, upozorio je na mogućnost unosa infekcija iz inozemstva.
– Naravno, uvijek se može dogoditi import infekcije sa strane, s obzirom na to da ljudi sve više putuju i dolaze ljudi iz drugih krajeva koji nisu svi cijepljeni k nama. Ne mislim pritom na strane radnike, pogotovo ne za ove takozvane dječje bolesti, rekao je Tešović.(hrt)
