Milina je u ustavnoj tužbi, koju je podnio putem svog zastupnika, odvjetnika Joška Biliškova, tvrdio da su mu povrijeđena ustavna prava
Nakon što ga je Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo jer je istodobnim primanjem plaće i dodatne naknade za obnašanje dužnosti, u obliku dara za dijete, regresa i jubilarne nagrade, počinio povredu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, Nikola Milina, glavni ravnatelj policije, podnio je ustavnu tužbu protiv te odluke, i to nakon što je i Upravni sud presudio u korist Povjerenstva. Ustavni su suci njegovu tužbu jednoglasno usvojili.
Ukinuta je presuda Visokog upravnog suda od 6. lipnja 2024. godine i sada je sve vraćeno na početak. Milina je odlukom Povjerenstva bio kažnjen obustavom isplate dijela plaće u iznosu od 600 eura (4520,10 kuna) u trajanju od dva mjeseca u dva mjesečna obroka od po 300 eura.
Milina je u ustavnoj tužbi, koju je podnio putem svog zastupnika, odvjetnika Joška Biliškova, tvrdio da su mu povrijeđena ustavna prava. Podsjećamo, Povjerenstvu je 27. prosinca 2021. prijavljeno da se Milini kao glavnom ravnatelju policije plaća obračunava u skladu s Uredbom o plaćama policijskih službenika, a ne prema Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika, te da prima dodatke na koje nema pravo.
U postupku je bilo pribavljeno i očitovanje MUP-a u kojem je bilo navedeno da Milina kao glavni ravnatelj policije ulazi u kategoriju državnih dužnosnika, ali da je u skladu sa Zakonom o policiji on i dalje policijski službenik te da se njegov radno-pravni status određuje na temelju statusa i kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na policije službenike.
U svom očitovanju Povjerenstvu Milina je naveo da je Povjerenstvo to moralo imati na umu kada je rješavalo prijavu. Nadalje, naveo je i da su dar za dijete, božićnica, regres i jubilarna naknada koje je primao bile isplaćivane njemu kao policijskom službeniku, a ne kao dužnosniku Ravnateljstva policije, te da su i ravnatelji koji su bili imenovani na tu dužnost prije njega dobivali te naknade.
Međutim, Povjerenstvo mu nije dalo za pravo te je donijelo rješenje kojim je kaznilo Milinu.
Nakon toga pokrenuo je postupak pred Visokim upravnim sudom i u tužbi, doduše, nije osporavao da je obveznik Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Njegova je tužba odbijena, a da sud nije saslušao svjedoke niti održao raspravu, već je sve utvrđivao samo na temelju dokumentacije. Visoki upravni sud to je obrazložio time da za tim nije bilo potrebe jer je sve bilo sadržano u tužbi, očitovanjima i podnescima, pa je predmet riješio bez održavanja rasprave.
Međutim, suci Ustavnog suda jednoglasno su odlučili da je u konkretnom slučaju povrijeđeno načelo jednakosti oružja koje moraju imati obje stranke, jer je ono jedno od bitnih jamstava pravičnog suđenja.
