Kako bi se izbjegla situacija nastala proteklih tjedana, da rješenje za porez na nekretnine dobivaju i oni koji ga ne trebaju plaćati, Porezna uprava poziva građane da do 31. ožujka prijave moguće promjene za utvrđivanje tog poreza za 2026. godinu. Primjerice, ako su promijenili način korištenja nekretnine, počeli je iznajmljivati ili više u njoj ne žive, ako je nekretnina postala prazna ili je došlo do promjene kvadrature zbog dogradnje ili prenamjene te ako su netočni neki od podataka. Ako su podaci točni i nema promjena, a nekretnina služi za stanovanje, objašnjavaju u Poreznoj upravi (PU), “nije potrebno poduzimati ništa”. Obveznici plaćanja poreza su samo oni koji posjeduju drugi stan ili kuću, nekretnina im je prazna ili je koriste privremeno, kao vikendicu ili apartman.
Tijekom veljače Porezna uprava je uputila 192.000 rješenja za 201.000 nekretnina, nakon prvog vala u listopadu, kada je poslala 86.000 rješenja za 89.000 nekretnina. No, pokazalo se, njih 36.000 otišlo je u krive ruke i oni koji su dobili rješenja uložili su prigovor. Najveći broj njih, kažu u PU, odnosi se na slučajeve kada u nekretnini živi član obitelji ili je prodana, a promjena vlasništva nije evidentirana. Također, dio nekretnina je bio u dugoročnom najmu, a svejedno su dobili rješenje za plaćanje poreza.
Svi prigovori, ističu u PU, bit će riješeni u iduća dva mjeseca. Dok traje provjera i usklađivanje podataka, oni koji su uputili žalbe ne moraju izvršiti plaćanje, a ako su to ipak učinili, u slučaju poništenja rješenja novac će im biti automatski vraćen. Vrlo je vjerojatno da će broj žalbi biti i veći jer mnogima još nije istekao rok za podnošenje, mjesec dana nakon što su primili rješenje.
Iako je riječ o značajnom broju prigovora, u Poreznoj upravi to ipak relativiziraju, ističući da je riječ o 2,8 posto slučajeva od 1,3 milijuna nekretnina za koje se prvi put provodi postupak obrade podataka radi utvrđivanja poreza na nekretnine. Ne žele ni u koga “upirati prstom” niti svaljivati krivnju, ali podsjećaju kako je ishodište problema neusklađenost podataka, onih lokalne uprave o komunalnoj naknadi i adresa stanovanja kojima raspolaže MUP. Uz ostalo, problem je predstavljalo i uparivanje podataka o srodstvu, kada roditelji i djeca, primjerice, žive na različitim adresama. (jutarnji.hr)
