Iako se svake godine iznova trudimo ne nasjesti na trikove kolega, ili lažne naslove u medijima, 1. travnja rijetko koga ostavi ravnodušnim. No, jeste li se ikada zapitali zašto je baš ovaj dan rezerviran za zbijanje šala i tko je zapravo prva „travanjska luda“?
Iako točno podrijetlo “Prvog aprila” nije u potpunosti razjašnjeno, povjesničari se slažu da korijeni ovog običaja sežu u 16. stoljeće. Najpopularnija teorija vodi nas u Francusku 1582. godine.
Tada je kralj Karlo IX. uveo gregorijanski kalendar, čime je proslava Nove godine pomaknuta s 1. travnja na 1. siječnja. U doba bez interneta i brzih vijesti, mnogi su nastavili slaviti po starom običaju. Oni informiraniji počeli su se rugati onima koji su „kasnili“, šaljući im lažne darove i pozivnice na nepostojeće zabave. Tako su rođene prve “travanjske budale”.
Neki teoretičari vuku poveznice još dublje u prošlost, povezujući ovaj dan s antičkim festivalima poput rimskog Hilaria. Taj se festival slavio krajem ožujka u čast božice Kibele, a bio je obilježen prerušavanjem, igrama i općim veseljem povodom dolaska proljeća. Čini se da je prevrtljivo travanjsko vrijeme, koje nas često “prevari” naglim promjenama sunca i kiše, idealna kulisa za dan šala.
Zanimljivo je da svaka kultura ima svoj specifičan naziv.
Stoga ćete u Francuskoj čuti izraz Poisson d’Avril (travanjska riba), što potječe od tradicije lijepljenja papirnatih riba na leđa prolaznika. Običaj “Travanjska riba” se iz Francuske u 18. stoljeću proširio na Veliku Britaniju, a potom i na ostatak svijeta
Kod nas je uobičajen uzvik “Aprilili!” kojim se pobjedonosno razotkriva šala.
Danas su se u zbijanje šala uključili i veliki mediji te korporacije. Svake godine svjedočimo nevjerojatnim, ali uvjerljivim vijestima koje nas na trenutak natjeraju da povjerujemo u nemoguće. Ipak, bit “Prvog aprila” ostaje ista – bezopasna zabava koja povezuje prijatelje, obitelj i kolege kroz zajednički smijeh.
Zato, danas budite na oprezu, ali se nemojte zaboraviti nasmijati – čak i ako ste vi meta šale!
