Ukrajinski predsjednik smatra da u Kremlju planiraju novu vojnu eskalaciju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je da je razlog zašto Rusija ograničava pristup društvenim mrežama zapravo sprječavanje nemira u slučaju opće mobilizacije za veliku novu ofenzivu protiv Ukrajine ili napada na neku od baltičkih država.
“Ruska ograničenja na društvenim mrežama ne ograničavaju kritiku šefa države. Po mom mišljenju, postoji dublja svrha – spriječiti pobune. Što bi moglo uzrokovati pobune kod našeg sjevernog susjeda? Brojne stvari, brojni scenariji. Prvi je opća mobilizacija, mobilizacija velikih razmjera u Rusiji. Mobilizacija ljudi iz većih gradova, uključujući Moskvu i Sankt Peterburg. Zašto bi se provela takva mobilizacija velikih razmjera? Da se provede još jedna ofenziva – velika ofenziva protiv Ukrajine. Opcija B – provesti manju paralelnu ofenzivu, uz niže troškove i manje napora, negdje gdje se može proći s manje borbenih snaga. Zašto? Zato što neke države – primjerice jedna od baltičkih – nisu spremne za snažan otpor”, rekao je Zelenski u intervjuu emitiranom u informativnoj emisiji 24/7 TV u nedjelju navečer, kako prenosi Ukrajinska Pravda.
Zelenski je rekao da je ruski Plan A “mobilizacija velikih razmjera, ograničenja na društvenim mrežama i pokretanje ofenzive”. “Što se tiče mjesta, mislim da imaju nekoliko mogućnosti. A ovdje on [Putin] promatra što se događa sa zemljama NATO-a. Mislim da će to odrediti izbor – hoće li se oni uključiti ili ne”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Na pitanje hoće li Članak 5. NATO-a biti aktiviran u slučaju napada na baltičke države, Zelenski je odgovorio: “Mislim da možda neće sve zemlje htjeti podržati [baltičke države], ali po mom mišljenju, zemlje NATO-a neće imati izbora – inače neće biti NATO-a. Morat će se ujediniti i odgovoriti na ono što bi Putin potencijalno mogao učiniti. Inače, jednostavno više neće imati savez”.
Nove ruske prijetnje
Bivši Putinov ministar obrane, a danas tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, Sergej Šojgu, optužio je nedavno, ne iznoseći dokaze, Finsku i baltičke države da su postale dio kijevske “strateške pozadine”. On je govorio o navodnim incidentima u kojima su se dronovi srušili u Finskoj i baltičkim zemljama tijekom ukrajinskih napada na Ust-Lugu, veliku rusku luku u Finskom zaljevu, te je upozorio Finsku, Estoniju, Latviju i Litvu da Moskva zadržava pravo na “samoobranu” ako ukrajinski dronovi napadnu Rusiju koristeći njihov zračni prostor.
Baltičke države odbacile su ranije slične optužbe kao lažne, demantirajući da je Ukrajina koristila njihov zračni prostor za napade.
Inače, posljednjih tjedana iz Moskve stižu otvorene prijetnje prema baltičkim državama. Ruski mediji intenzivno potiču sumnje da Ukrajina koristi zračni prostor baltičkih država za napade dronovima, uz prešutno odobrenje vlada u Vilniusu, Rigi i Tallinnu, kako je pisao Spiegel, a prenio Jutarnji list.
Nakon napada na Ust-Lugu u utorak i rusko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je Rusija “upozorila” baltičke države da “ako ne razumiju, dobit će odgovor”, a moskovske novine to su nazvale tihim ultimatumom. “Baltičke su zemlje u hibridnom ratu s nama više od četiri godine”, ustvrdio je Moskovski komsomolec.
Proruski propagandisti iz estonskog kanala NarvaNews tvrde da su dronovi letjeli u rojevima iz estonskog pograničnog grada Narve prema Lenjingradskoj regiji.
Kampanja dezinformiranja
Rusi, osim vojne, vode i vrlo agresivnu kampanju dezinformiranja. Internetom se tako u posljednje vrijeme proširila vijest da se grad Narva, treći po veličini u Estoniji, sprema odvojiti od matične države i oformiti prorusku “Narodnu Republiku Narvu”. Čitav niz anonimnih profila na društvenim mrežama posljednjih tjedana objavljuje memove na ruskom jeziku i proglašava odvajanje Narve i okruga Ida-Viru od Estonije, nazivajući to “ruskom zemljom”, dok gradske vlasti tvrde da se radi o lažima.
Narva je smještena na sjeveroistočnoj granici Estonije, od Rusije je dijeli rijeka široka oko 100 metara, a nalazi se bliže Sankt Peterburgu nego estonskoj prijestolnici Tallinnu, kako je prenio ranije Jutarnji list. Čak 98 posto od 50.000 stanovnika govori ruski, više od trećine ih ima ruske putovnice, a velik dio njih su umirovljenici koji se s nostalgijom prisjećaju sovjetskog vremena, kada je ta regija bila industrijska sila. (T. Šoštarić, jutarnji.hr)
