Hrvatski planinarski savez (HPS) pozvao je planinarske udruge članice Saveza da mu pomognu u oblikovanju dokumenta koji će definirati razvoj hrvatskog planinarstva do 2030. godine, Savez je u javnu raspravu poslao nacrt Strategije razvoja hrvatskog planinarstva 2026. 2030. godine. Prijedloge udruga označio je ključnima za oblikovanje tog dokumenta.
Iako je, prije svega, namijenjen planinarima i njihovim udrugama, nacrt Strategije zanimljiv je i široj javnosti, jer donosi podatke o povijesti, brojnosti i problemima planinarske zajednice koja organizirano djeluje dulje od stoljeća i pol.
Tu zajednicu danas čini 340 planinarskih udruga s više od 43.500 individualnih članova organiziranih u HPS-u.
Na tisuću stanovnika 12 registriranih planinara
Prema podacima za prošlu godinu, u članstvu je oko 63 posto seniora, 19 posto umirovljenika i 18 posto mladeži. Žena je više (57,3 posto) od muškaraca (42,7 posto).
Na tisuću stanovnika Hrvatska ima 11,95 registriranih planinara.
S izuzetkom 2020., koju je obilježio početak pandemije covida, u proteklih deset godina, od 2015., brojnost članstva je bila u stalnom porastu, porasla je za 38 posto.
Glavnina porasta bila je u skupini mladih (44 posto) i seniora (53 posto), dok se broj umirovljenika uglavnom stabilno kreće oko 8000.
HPS je jedna od najvećih sportskih udruga u Hrvatskoj i najveća nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prirode.
U Savezu djeluju brojne komisije, primjerice za planinarske putove i objekte, vodiče, alpinizam, speleologiju, planinarsko skijanje, zaštitu planinske prirode, školovanje kadrova. Na saveznoj razini putem stručnih komisija godišnje se organizira više od 500 akcija, prosječno jedna i pol dnevno, od izleta, preko vježbi do logorovanja i ekspedicija.
U funkciji 163 planinarska doma, kuće i skloništa
Planinarska infrastruktura postoji u svim planinskim dijelovima države, danas su u funkciji 163 planinarska doma, kuće i skloništa kojima upravljaju HPS, planinarska društva i klubovi. Planinarsku infrastrukturu čini i mreža od oko 7800 kilometara obilježenih planinarskih putova o kojima se skrbe HPS i udruge članice.
Savez provodi i opsežne projekte uređenja planinarske infrastrukture koji se sufinanciraju sredstvima Ministarstva turizma i sporta. Godišnji prihodi i rashodi HPS-a su između 700.000 i 800.000 eura, a glavnina je od prodaje članskih markica i literature, kotizacija za škole i tečajeve, doznaka Hrvatskog olimpijskog odbora.
Nacrt Strategije donosi i podatak da je prvu planinarsku markaciju u našoj planinarskoj povijesti proveo 1882. tadašnji HPD-ov tajnik Levin Schlosser na Medvednici, crvenom, žutom, bijelom i modrom bojom. Kroz godine rada uređeno je i registrirano 1830 planinarskih putova.
Ni za jedan planinarski objekt nije napravljena prenamjena
Skrb planinarske udruge za planinarske objekte započela je još u 19. stoljeću, na samim početcima djelovanja HPD-a.
Zakonima nakon 1990. godine, planinarske udruge našle su se u nepovoljnoj situaciji, jer je njima uređeno da se kao vlasnici nekretnina koje su bile društveno vlasništvo upišu gradovi i općine ili, kasnije, država. Nakon toga, imovinsko-pravni odnosi za većinu planinarskih objekata koji se nalaze na zemljištu koje je vlasništvo države su uglavnom ostali neuređeni ili je upravljanje i korištenje objekata opterećeno novim imovinsko-pravnim problemima, navodi Savez. (hrt)
