Kineski ciljevi tijekom Putinova posjeta bitno su drukčiji od onih tijekom Trumpova dolaska…
Kineski čelnik Xi Jinping opisao je odnose s Rusijom kao faktor “smirenosti usred kaosa” tijekom susreta s Vladimirom Putinom u Pekingu u srijedu, samo nekoliko dana nakon što je ugostio američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Iako Kremlj tvrdi da je susret Xija i Putina odavno bio planiran te da nije namjerno tempiran neposredno nakon Trumpova posjeta Kini, ta se dva posjeta sada mogu promatrati kao svojevrsni pokazatelj načina na koji Xi balansira odnose između Rusije i SAD-a.
Zanimljivo je da su dvojica čelnika dočekana gotovo identičnim ceremonijalom. Na aerodromu su ih pozdravili visoki kineski dužnosnici, a tijekom sastanaka sa Xijem obojica su dočekana počasnom vojnom gardom i djecom koja su mahala zastavama Rusije i Kine, odnosno SAD-a i Kine tijekom Trumpova posjeta.
Takva pažljivo režirana simbolika pokazuje da Peking nastoji precizno kalibrirati poruke koje šalje tijekom ovih uzastopnih summita, ne želeći otvoreno favorizirati niti jednu stranu.
No, iako je ceremonijal bio gotovo identičan, kineski ciljevi tijekom Putinova posjeta bitno su drukčiji od onih tijekom Trumpova dolaska. Dok su razgovori s Trumpom bili usmjereni prema ostatku svijeta i trebali su poslati poruku da je Kina pouzdan i stabilan partner, sastanak s Putinom više djeluje kao pokušaj međusobnog uvjeravanja.
“Putin bi mogao tražiti jamstva od predsjednika Xija da prividno približavanje SAD-a i Kine neće ograničiti kinesko-ruske odnose. Možemo očekivati da će Peking pokušati pružiti ta uvjeravanja, pazeći pritom da ne zasjeni pompu koju je prošli tjedan priredio predsjedniku Trumpu”, ocijenila je za Bloomberg Henrietta Levin, analitičarka iz Centra za strateške i međunarodne studije.
Doista, Xi u službenim izjavama nije izravno spomenuo Ukrajinu. Ipak, upozorio je na opasnosti od unilateralizma i hegemonije, u očitoj kritici američke politike. “Međunarodnu situaciju obilježavaju isprepletene turbulencije i transformacije, a jednostrane hegemonističke struje jačaju”, rekao je Xi, koristeći tipičnu retoriku Pekinga usmjerenu protiv američkog vanjskopolitičkog nametanja. Dodao je da Kina i Rusija moraju dodatno ojačati svoju “sveobuhvatnu stratešku koordinaciju”.
Kineski čelnik osvrnuo se i na američko-izraelski rat protiv Irana, rekavši da će njegov “brzi kraj” pomoći u smanjenju poremećaja u opskrbi energijom, lancima opskrbe i trgovini. “Sveobuhvatni prekid rata ne trpi odgodu, ponovno pokretanje neprijateljstava još je manje poželjno, a ustrajnost u pregovorima posebno je važna”, rekao je Xi.
Iako nije javno govorio o Ukrajini, nema sumnje da Xi pomno prati razvoj rata. Analitičari već godinama povlače paralele između ruske invazije na Ukrajinu i mogućih kineskih planova prema Tajvanu.
Bivši japanski premijer Fumio Kishida još je 2022. upozorio: “Ukrajina danas, istočna Azija sutra”. Xi nesumnjivo proučava rusko iskustvo u Ukrajini i iz njega izvlači pouke.
Upravo zato odjekuje navodna izjava koju je, prema neimenovanim američkim izvorima za Financial Times, Xi šapnuo Trumpu iza zatvorenih vrata: “Putin bi jednoga dana mogao požaliti zbog invazije na Ukrajinu”.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko je teško ostvariti brzu pobjedu protiv odlučnog protivnika, koji iza sebe ima podršku Zapada.
CNN-ov analitičar Brett McGurk smatra da će Xi u sljedećih šest mjeseci pažljivo procjenjivati trendove na bojištu i njihove implikacije za Tajvan. “Nove realnosti na bojištu predstavljaju novu priliku za diplomaciju. Najveća prilika za Trumpa više ne leži u pretpostavci ukrajinske slabosti, nego u prepoznavanju rastuće ranjivosti Rusije”, kaže McGurk.
Ništa od pomaka oko projekta plinovoda Snaga Sibira 2
Putin je u Peking stigao u osjetno podređenijoj poziciji. Iako nije iz Kine otišao ponižen, teško može biti potpuno zadovoljan rezultatima posjeta. Prema službenim informacijama, nije postignut značajan pomak oko projekta plinovoda Snaga Sibira 2.
Zanimljivo je da Putin tijekom javnih obraćanja nije niti spomenuo taj projekt, premda je Kremlj prije posjeta najavljivao “detaljne razgovore”. Potpisan je neimenovani energetski sporazum, ali ne u prisutnosti dvojice čelnika, što dodatno potiče sumnje da ključni dogovor o plinovodu nije postignut.
Putin je izjavio da je postignuto oko 40 sporazuma te da su razgovarali o nizu međunarodnih pitanja, ne ulazeći u detalje. Dvije zemlje također su se složile produljiti ugovor o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i suradnji, a Putin je Xija ponovno nazvao “dobrim prijateljem”.
Xi i Putin potpisali su i deklaraciju o promicanju multipolarnog svjetskog poretka. Iako je njihova želja za slabljenjem američke dominacije poznata već godinama, ovaj je put bila vrlo otvoreno artikulirana, samo nekoliko dana nakon Trumpova posjeta Pekingu. To pokazuje da, unatoč privremenom smirivanju odnosa između SAD-a i Kine, Peking dugoročno i dalje vidi sebe kao glavnog izazivača američke globalne dominacije.
Analitičar Johann Fuhrmann iz Zaklade Konrad Adenauer smatra da je posjet bio koristan za obojicu čelnika. “Putinu su potrebne slike stabilnosti i podrške njegova najvažnijeg partnera. Činjenica da ukrajinski dronovi sada mogu dosegnuti Moskvu zabrinjava i rusku javnost”, rekao je Fuhrmann.
S druge strane, Xi ovim summitima pokazuje da se središte svjetske politike sve više pomiče prema Pekingu. “Poruka je jasna: ni Washington, ni Moskva ne mogu ignorirati Peking ni Xija osobno”, zaključuje Fuhrmann. (I. Badanjak, jutarnji.hr)
