Hrvatska iz godine u godinu gubi sve više vode, prema Izvješću Vijeća za vodne usluge, neprihodovana, odnosno voda koja se “izgubi” na putu do potrošača, u 2024. godini dosegnula je čak 52 posto ukupno zahvaćene vode, što je rast od dva posto u odnosu na 2021.
voda iz slavine, pitka voda UNSPLASH
Ilustracija: Swanky Fella on Unsplash
Hrvatska iz godine u godinu gubi sve više vode, prema Izvješću Vijeća za vodne usluge, neprihodovana, odnosno voda koja se “izgubi” na putu do potrošača, u 2024. godini dosegnula je čak 52 posto ukupno zahvaćene vode, što je rast od dva posto u odnosu na 2021.
Prema Izvješću o stanju u sektoru vodnih usluga za 2024. godinu, u sustavu javne vodoopskrbe zahvaćeno je više od 528 milijuna metara kubnih vode, dok je korisnicima fakturirano oko 256 milijuna ‘kubika’. Razlika od 272 milijuna metra kubna, tj. 52 posto, vodi se kao neprihodovana voda.
Riječ je o vodi koja se gubi kroz curenja i puknuća mreže, tehničke gubitke, neovlaštenu potrošnju, netočnosti mjerenja tj. vodi koja ulazi u sustav, ali se ne naplaćuje krajnjim korisnicima.
Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge uvršteno je na dnevni red Hrvatskog sabora, no kada će zastupnici o njemu reći svoje mišljenje, nije poznato.
Građani plaćaju sve skuplju vodu
Prema izvješću Vijeća za vodne usluge, prosječna ukupna cijena vode za kućanstva tijekom 2024. porasla je na 2,49 eura po metru kubnom, dok je prosječni mjesečni račun kućanstva dosegnuo 29,38 eura.
Razlike među dijelovima Hrvatske pritom su vrlo velike. Najviša ukupna cijena vode za kućanstva iznosi pet eura po metru kubnom, a najniža 0,85 eura, što je razlika od gotovo šest puta.
Kod pojedinih tarifnih stavki razlike su još izraženije. Primjerice, fiksni dio cijene javnog pročišćavanja u nekim sredinama iznosi 0,07 eura mjesečno, a u drugima 4,2 eura mjesečno, što predstavlja omjer 60:1.
Sektor u plusu, javni dio u minusu
U Hrvatskoj je tijekom 2024. poslovao ukupno 141 isporučitelj vodnih usluga, od čega ih je 140 bilo u javnom vlasništvu, a samo jedan je evidentiran kao društvo privatnog kapitala.
Ukupni sektor vodnih usluga u 2024. ostvario je, prema izvješću Vijeća za vodne usluge, rast prihoda od 53 milijuna eura u odnosu na godinu ranije te je godinu završio s dobiti nakon oporezivanja od oko 45 milijuna eura.
Istodobno, javni dio sektora ostvario je financijski gubitak prije oporezivanja od oko 3,5 milijuna eura, pri čemu su rashodi rasli nešto brže od prihoda.
Podaci koji se odnose na vodoopskrbu upućuju da se stanje u ovom području posljednjih godina ne poboljšava, nego pogoršava.
U 2023. udio neprihodovane vode iznosio je 51 posto, godinu poslije jedan posto više, dok je u 2021. bio oko 49 posto.
Podatak je to iz Nacionalnog akcijskog plana smanjenja gubitaka vode u Hrvatskoj iz 2024. u kojem se navodi da je udio neprihodovane vode na nacionalnoj razini 2021. godine bio 49 posto.
To pak znači da Hrvatska već godinama gubi približno polovicu vode koja ulazi u sustav javne vodoopskrbe, unatoč reformama sektora i višegodišnjim ulaganjima u infrastrukturu.
Plan za sanaciju: 1,7 milijardi eura i 15 godina
Naime, spomenuti Nacionalni akcijski plan, donesen 2024. godine, predviđa da se u razdoblju od 15 godina količina neprihodovane vode smanji za oko 50 posto — s približno 235 milijuna metara kubnih godišnje na oko 113 milijuna metara kubnih.
Procjena je da će za provedbu tog plana trebati oko 1,7 milijardi eura ulaganja tijekom petnaestogodišnjeg razdoblja.
U Nacionalnom akcijskom planu stoji i da “nije uspostavljen cjeloviti sustav upravljanja vodnim gubicima” te se upozorava da mnogim sustavima nedostaju ažurne karte mreže, evidencije starosti cjevovoda, sustavna kontrola curenja i specijalizirani timovi za upravljanje gubicima.
Navodi se i da je velik dio vodovodne mreže star, osobito u urbanim područjima, dok većina javnih isporučitelja (vodovoda) godišnje zamjenjuje manje od dva posto mreže.
Hrvatska među najlošijima u Europskoj uniji
Problem visokih gubitaka vode nije specifičan samo za Hrvatsku, no hrvatski podaci spadaju među najlošije u Europskoj uniji.
Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA), koja se poziva na podatke udruženja europskih vodnih poduzeća EurEau iz 2021., u Europskoj uniji se prije dolaska do korisnika izgubi oko trećine vode namijenjene javnoj vodoopskrbi.
U pojedinim državama, među njima Hrvatskoj, Bugarskoj i Italiji, gubici prelaze 40 posto, dok su Austrija, Danska i Nizozemska uspjele smanjiti gubitke ispod 15 posto ukupne javne vodoopskrbe. (Hina, N1)
