Ukidanje poreza na mirovine, koje Vlada predstavlja kao važan iskorak za umirovljenike, izazvalo je burne reakcije dijela umirovljeničkih udruga. Blok umirovljenici zajedno (BUZ) upozorava kako bi od te mjere najveću korist imali umirovljenici s visokim primanjima, dok stotine tisuća onih s najnižim mirovinama ne bi dobile ni cent više.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika tvrdi da se javnosti namjerno prešućuju stvarni učinci ukidanja poreza na mirovine te upozorava kako bi takva odluka mogla dodatno produbiti razlike među umirovljenicima. Kao rješenje predlaže paralelno uvođenje kompenzacijske mjere za one koji od ukidanja poreza ne bi imali nikakvu korist.
Prenosimo u cijelosti reakciju Milivoja Špike:
“Svi koji podržavaju bezuvjetno ukidanje poreza na mirovine moraju biti svjesni da rade protiv interesa 700.000 umirovljenika koji ukidanjem poreza neće dobiti ni jedan jedini cent. Nadalje, 100.000 umirovljenika ukidanjem poreza dobilo bi u prosjeku pet dodatnih eura na svoju mirovinu, a daljnjih sto tisuća u prosjeku desetak eura. Zbrojeno, riječ je o 900.000 umirovljenika, što je gotovo ukupan broj svih “radničkih” mirovina, koji, s obzirom na stvarnu korist od ukidanja poreza, nemaju opravdan razlog podržati bezuvjetno ukidanje poreza onima kojima će se mirovina povećati i za više od 200 eura, a upravo su to oni koji i predlažu navedenu mjeru.
Kako se Vlada voli igrati statističkim podacima, posebno prosjecima, zanimljivo je primijetiti da su u ovom slučaju izostali, što je razumljivo jer ih upravo prosjeci potpuno razobličuju. Naime, ukidanjem poreza prosječna mirovina povećala bi se za desetak eura, no naglašavaju se podaci kojima se svjesno pokušava manipulirati pa se navodi kako će se mirovina od ravnih 1000 eura ukidanjem poreza povećati za 40 eura. Istodobno se namjerno izbjegava navesti podatak da će se mirovine od 600 do 1000 eura u prosjeku povećati za dvadesetak eura, dok će saborske mirovine u prosjeku porasti čak deset puta više, odnosno oko 200 eura.
Vladin PR čini sve kako bi navedenu mjeru prikazao korisnom za umirovljenike, no riječ je o još jednoj podvali jer će ukidanjem poreza svi s malim mirovinama zapravo biti samo još siromašniji, dok će bogati, oni sa saborskim mirovinama, postati još bogatiji, s oko 200 eura većom mirovinom svakog mjeseca. Umirovljenici, zar stvarno želite dati podršku tome da se nečija mirovina poveća za 200 eura, a vaša ni za jedan jedini euro ili tek malobrojnima za pet do deset eura?
“Gabričević i HSU rade protiv većine umirovljenika”
Porez na mirovine obračunava se samo na dio mirovine koji prelazi 600 eura, i to po stopi od 50 posto lokalno propisane stope poreza na dohodak. To znači da oko 700 tisuća od ukupno 1,2 milijuna umirovljenika, čije su mirovine do 600 eura, ukidanjem poreza neće imati nikakvu korist. Oni s mirovinama između 600 i 800 eura u prosjeku bi dobili “povećanje” od deset eura, što je simbolično povećanje.
Istodobno bi umirovljeni saborski zastupnik s mirovinom od 2500 eura ostvario povećanje od oko 200 eura mjesečno. Upravo tu leži ključni problem, mjera koja se javno predstavlja kao opće korisna, u praksi koristi samo onima s velikim mirovinama. Gabričević i HSU svjesno rade protiv interesa većine umirovljenika, no to ih očito ne brine jer su nagrađeni za poslušnost i servilnost.
Zato BUZ postavlja uvjet: ako će se porez formalno ukinuti za sve, a stvarna korist ostvarivati isključivo na mirovinama višima od 600 eura, onda zahtijevamo paralelno uvođenje mjere koja bi se odnosila na one koji ukidanjem poreza ne profitiraju. Ta kompenzacijska mjera bila bi korekcija AVM-a na realnu vrijednost koja bi, umjesto sadašnjih 14,84 eura, trebala iznositi oko 20 eura, a odnosila bi se na sve mirovine po općim propisima.
Ako je cilj Vlade poboljšati materijalni položaj umirovljenika, a navodno je upravo to cilj koji žele postići ukidanjem poreza na mirovine, onda svaka mjera u tom smislu mora imati isti učinak na sve umirovljenike, posebno na one s mirovinama po općim propisima. Bez toga je najava ukidanja poreza odluka koja mnogima možda zvuči pravedno, ali će u praksi samo dodatno produbiti već postojeće razlike unutar umirovljeničke populacije.” (N1)
