Saborski će zastupnici, između ostalog, raspraviti vladin prijedlog izmjena Zakona o obrtu kojim se predviđa rasterećenje obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.
Jača zakonodavna podrška
Unaprjeđenjem postojećeg zakona obrti dobivaju jaču zakonodavnu podršku kako bi se prilagodili suvremenim tržišnim zahtjevima, istaknuo je na sjednici Vlade državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija. Izmjene i dopune koje se predlažu, kako je naveo, usmjerene su prvenstveno na financijsko i administrativno rasterećenje obrtnika.
Tako se predlaže smanjenje komorskog doprinosa na jedinstvenu stopu doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u visini od 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, umjesto dosadašnjih dva posto, čime se smanjuju troškovi poslovanja obrtnika te potiče učinkovitiji rad HOK-a.
Dodatno se regulira Majstorska škola kao javna ustanova za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva HOK, uz mogućnost uključivanja više osnivača. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje brže aktivacije mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj.ž
Obiteljski obrt
Predlaže se i uvođenje instituta obiteljskog obrta u kojem obrtniku pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, a dodatno će se stimulirati uključivanje članova obitelji u obavljanje obrta i nastavka obavljanja istog kao tradicije u obitelji.
Nasljednici obrtnika nakon njegove smrti, ako iskažu volju za nastavak obavljanja obrta, moći će to učiniti bez obveze udovoljavanja posebnom uvjetu stručne spreme, stručne osposobljenosti ili majstorskog ispita. Time će se olakšati postavljanje privremenog poslovođe do okončanja ostavinskog postupka, što često predstavlja problem jer nije moguće u datom trenutku pronaći odgovarajuću osobu putem koje bi nastavili s obavljanjem obrta.
Tim izmjenama, kako se navodi, jasno se utvrđuje pravo obrtnika na obavljanje registrirane djelatnosti obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu, bez obustave isplate mirovine sukladno zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje, kako bi se omogućio dulji ostanak obrtnika na tržištu rada te zadržavanje raznolikosti i kvalitete usluga i proizvoda. (hrt)
