Saborski Odbor za Ustav utvrdio je konačnu listu kandidata za troje novih sudaca Ustavnog suda, dok je nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić na Odboru za pravosuđe predstavila izvješće o stanju sudbene vlasti. U fokusu su bili veliki broj neriješenih predmeta, dugotrajni sudski postupci i nisko povjerenje građana u pravosuđe.
O tome su u emisiji Otvoreno razgovarali Nikola Mažar, HDZ; Tonči Restović, SDP; Nikola Grmoja, Most; Ivica Kukavica, DP.
Nikola Grmoja rekao je da ne možemo biti zadovoljni stanjem u pravosuđu, procesi traju predugo što i sami građani vide.
Naveo je za primjer suđenje bivšem ministru Božidaru Kalmeti koje je trajalo 14 godina.
– U tom je vremenu Kalmeta drmao i zadarskimi nacionalnim HDZ-om i nakon 14 godina šaljemo poruku da je ono što je Kalmeta radio nedopustio.
Posebno se osvrnuo na nedavnu tragediju u Drnišu, ocijenivši da je riječ o slučaju koji je razotkrio ozbiljne propuste u radu pravosuđa.
Podsjetio je da su, prema njegovim riječima, i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan i Vlada priznali kako je bilo propusta na Županijskom sudu u Šibeniku.
– Dvije sutkinje tijekom duljeg razdoblja nisu ni otvorile predmet protiv počinitelja. Pitanje je bi li se ta tragedija dogodila da su institucije, od Državnog odvjetništva do sudova, odradile svoj posao kako treba. Možda bi Luka danas bio živ, rekao je.
Istaknuo je kako je upravo zbog takvih slučajeva inicirao sjednicu Odbora za pravosuđe te izrazio zadovoljstvo što su raspravu podržali i oporba i vladajući.
Volio bih da se o tome raspravlja i na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora, poručio je.
“Ljudi vide kako prolaze moćnici”
Pozvao se i na posljednje izvješće Europske komisije o stanju pravosuđa, ustvrdivši da se Hrvatska nalazi pri samom dnu među državama članicama Europske unije.
– Prema tom izvješću od Hrvatske je lošija samo Bugarska. Ono što građani najviše zamjeraju jest utjecaj izvršne vlasti na pravosuđe, rekao je.
Odbacio je tvrdnje da je loša percepcija pravosuđa posljedica kritika koje dolaze iz oporbe.
Nije problem u tome što oporba govori. Ljudi vide što se događa. Vide kako pred hrvatskim sudovima prolaze moćnici i političari, dok mali ljudi često ne mogu doći do pravde. To je ono što treba mijenjati, naglasio je.
Zaključio je kako su potrebne duboke promjene u pravosudnom sustavu.
– Bit ću vrlo strog u svojim ocjenama. Možda će nekome zvučati pregrubo, ali hrvatsko pravosuđe treba iz temelja reformirati i graditi iznova. To je jedini put, poručio je Grmoja.
Nikola Mažar ocijenio je da se percepcija građana o pravosuđu mijenja sporije od stvarnih promjena koje se događaju u sustavu, bilo kroz zakonske reforme, bilo kroz konkretne rezultate na terenu.
Istaknuo je kako podaci pokazuju pozitivan trend u radu sudova.
– Danas smo čuli da su svi sudovi u Republici Hrvatskoj riješili više predmeta nego što su ih zaprimili. Trenutačno imamo oko 382 tisuće neriješenih predmeta, a pri ulasku Hrvatske u Europsku uniju bilo ih je oko 1,6 milijuna. To pokazuje da broj predmeta značajno pada, rekao je.
Dodao je kako rezultati dolaze zahvaljujući nizu mjera koje se posljednjih godina provode u pravosuđu.
Spremni smo kroz izmjene zakonodavnog okvira, ubrzavanje postupaka, povećanje plaća i poboljšanje materijalnih uvjeta nastaviti podizati učinkovitost sustava. Već sada se vide određeni rezultati, naglasio je.
Međunarodne institucije prepoznaju napredak
Mažar smatra da je važno promatrati i ocjene međunarodnih organizacija koje analiziraju stanje u svim državama članicama Europske unije.
– Izvješća Europske komisije, GRECO-a i OECD-a prepoznaju napredak Hrvatske, osobito u borbi protiv korupcije, provedbi antikorupcijskih mjera i unapređenju pravosuđa. To nisu političke procjene, nego zaključci stručnjaka koji analiziraju stanje u svim državama Europske unije, rekao je.
Govoreći o dugotrajnosti pojedinih sudskih postupaka i kažnjavanju koruptivnih djela, istaknuo je da je ključno da sve institucije u sustavu rade svoj posao.
Podsjetio je na nedavnu tematsku sjednicu saborskog Odbora za pravosuđe, održanu nakon napada na policijsku službenicu, na kojoj su sudjelovali predstavnici policije, pravosuđa i izvršne vlasti.
– Ako policija kvalitetno odradi svoj posao, a pravdu nakon toga čekamo predugo ili više od 80 posto kazni završava uvjetnim osudama, jasno je da to utječe na percepciju građana. O tim pitanjima treba otvoreno razgovarati, a pritom nitko ne dovodi u pitanje neovisnost sudbene vlasti, poručio je.
“Sudbena vlast ne smije biti izolirana”
Posebno je izdvojio nastup nove predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić pred saborskim Odborom za pravosuđe.
– Dojmila me njezina poruka da sudbena vlast mora biti samostalna i neovisna, ali da ne smije biti izolirana. Mislim da je time poslala važan signal, rekao je.
Kao potvrdu takvog pristupa naveo je činjenicu da je Matić, nakon što je prisegnula u Hrvatskom saboru, već prvoga radnog dana obišla sudove u Šibeniku i Zadru.
– Time je pokazala da se želi baviti funkcioniranjem sustava, nadzorom rada sudova i unapređenjem pravosuđa. Vjerujem da će, ako svatko odradi svoj dio posla, od sudova i Državnog odvjetništva do Hrvatskog sabora, percepcija građana postupno postati bliža onome što međunarodne organizacije već danas vide, a to je napredak hrvatskog pravosuđa, zaključio je Mažar.
Tonči Restović poručio je kako nema razloga za zadovoljstvo stanjem u hrvatskom pravosuđu, no istaknuo je da je rasprava na saborskom Odboru za pravosuđe ipak donijela jedan pozitivan dojam.
Prema njegovim riječima, nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić pokazala je da dobro poznaje stanje u sustavu i da ima jasnu predodžbu o tome kako unaprijediti funkcioniranje pravosuđa.
– Ono što je danas bilo pozitivno jest dojam koji je ostavila predsjednica Vrhovnog suda. Pokazala je da potpuno vlada materijom i da zna što bi trebalo napraviti kako bi se stanje u hrvatskom pravosuđu poboljšalo, rekao je Restović.
“Vrhovni sud 14 mjeseci bio je bez čelne osobe”
Istodobno je kritizirao činjenicu da je Vrhovni sud više od godinu dana bio bez predsjednika.
– Četrnaest mjeseci bili smo bez čelne osobe Vrhovnog suda, isključivo voljom, odnosno nevoljom vladajuće većine. Tek sada, kada imamo predsjednicu i čelnu osobu tog tijela, vidi se koliko je ona zapravo nedostajala sustavu, ustvrdio je.
Osvrnuo se i na rezultate istraživanja koji pokazuju da građani imaju nisko povjerenje u pravosuđe, pri čemu se kao jedan od glavnih razloga navodi percepcija prevelikog utjecaja izvršne vlasti na sudbenu vlast.
– Kada se analiziraju podaci, građani najviše zamjeraju upravo to što smatraju da izvršna vlast ima prevelik utjecaj na pravosuđe. Tko god sumnja da takva percepcija postoji, neka pogleda tematsku sjednicu Odbora za pravosuđe održanu prije nekoliko dana i odnos ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića prema sudbenoj vlasti. Po meni je takav pristup potpuno neprihvatljiv, rekao je.
SDP traži raspravu u Saboru
Restović je podsjetio da je na sjednici Odbora za pravosuđe predložio zaključak kojim bi se predsjednika Hrvatskog sabora obvezalo da izvješće o radu sudbene vlasti bude raspravljeno i na plenarnoj sjednici.
– U ime SDP-a predložio sam zaključak da se izvješće uputi na raspravu svim zastupnicima u Hrvatskom saboru. Međutim, vladajuća većina nije podržala taj prijedlog, rekao je.
Ustvrdio je da se time nastavlja praksa iz prethodnih godina, kada se o izvješćima važnima za stanje pravosuđa nije raspravljalo pred svim zastupnicima.
– Očito ćemo ponovno biti u situaciji da SDP sa svojim partnerima mora skupljati potpise kako bi predsjednika Sabora nagovorio da na dnevni red stavi raspravu o nečemu što je zakonska obveza i što bi trebalo biti normalno u svakom demokratskom društvu, rekao je.
Zaključio je kako se bez promjene odnosa izvršne i zakonodavne vlasti prema pravosuđu teško mogu očekivati ozbiljniji pomaci.
Dok se to ne promijeni, uzalud ćemo govoriti o brojkama. Možemo ostvarivati manje pomake, ali suštinski napredak nećemo postići, poručio je Restović. (hrt)
