Reagiralo je i tržište, skočile su burzovne cijene
Skok burzovnih cijena na razine veće od 500 eura za megavatsat prva je reakcija tržišta u regiji na najave gašenja nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj i Cernavodă u Rumunjskoj te smanjivanja proizvodnje u nuklearci Krško (NEK), u sva tri slučaja zbog niskog vodostaja i zagrijanosti rijeka iz kojih elektrane crpe vodu za hlađenje reaktora. U međuvremenu su u NEK-u prešli s riječi na djela i u prvim poslijepodnevnim satima objavili smanjivanje snage reaktora za 20 posto.
- Zbog nastavka iznimnih hidroloških i meteoroloških uvjeta na rijeci Savi NEK će, kako je najavljeno, u noći na četvrtak, 6. kolovoza 2026. godine, početi postupno smanjivanje snage reaktora. U prvom koraku snaga će biti smanjena na 80 posto – poručili su iz slovensko-hrvatske nuklearke.
Riječ je, podsjećaju, o planiranoj i kontroliranoj privremenoj mjeri koja je nužna radi osiguravanja poštivanja odredbi Okolišne suglasnosti (OVS), prema kojima dnevna prosječna temperatura rijeke Save na mjestu potpunog miješanja nizvodno od HE Brežice ne smije prelaziti 28 stupnjeva Celzijevih, a prosječni dnevni porast temperature ne smije biti veći od tri stupnja.
- Tijekom posljednjih mjeseci visokih temperatura NEK je, kako bi smanjio toplinsko opterećenje rijeke Save, uspješno održavao rad na punoj snazi korištenjem sustava rashladnih tornjeva te svih ostalih raspoloživih sustava i komponenti elektrane. Vodu iz rijeke Save NEK koristi u trećem rashladnom krugu, namijenjenom odvođenju topline iz kondenzatora koja se ne može pretvoriti u električnu energiju te se mora odvesti u okoliš – navode iz NEK-a.
Opcija gašenja
Napominju kako je nuklearka posljednji put radila smanjenom snagom zbog ograničenja povezanih s temperaturom i protokom rijeke Save 2003. kada je smanjenje snage bilo potrebno više od 90 dana. - Ako se trenutačni hidrološki i meteorološki uvjeti nastave i dodatno pogoršaju, NEK će nastaviti dodatno smanjivati snagu reaktora. NEK će ponovno raditi punom snagom kada to uvjeti budu omogućavali – dodali su iz nuklearke u Krškom iz koje Hrvatska osigurava između 20 i 25 posto svojih godišnjih potreba za strujom, ovisno o uvjetima rada NEK-a. Stoga će smanjenje proizvodnje u Krškom sigurno poremetiti redoviti rad domaćeg elektroenergetskog sustava, ali zasad ne u većoj mjeri. Naime, NEK je i u prethodnim danima isporučivao manje električne energije u mreže Slovenije i Hrvatske jer je imao povećanu unutarnju potrošnju zbog hlađenja elektrane. Ako usporavanje nuklearke potraje, a domaće hidroelektrane, termoelektrane, solari i ostali izvori ne uspiju povećanom proizvodnjom pokriti razliku, HEP će se morati okrenuti kupnji električne energije na tržištu gdje burze diktiraju cijene.
Kada je u pitanju potrošnja električne energije na Dan domovinske zahvalnosti, od jutarnjih sati, prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), ostvarena potrošnja ide preko planirane, a vrhunac prebačaja dogodio se između 16 i 16.15 sati kada je planirana potrošnja prebačena za sedam posto. Izgledno je da će prema večeri i noći razlika između potrošnje i plana rasti, a HOPS predviđa da bi vrh potrošnje oko 21 sat trebao dosegnuti 3005 megavatsati na sat. Oko 16 sati potrošnja je bila 2445 megavatsati na sat.
Burzovni skok cijena u regiji odnosi se na trgovanje električnom energijom u dijelu poslijepodnevnih sati utorka u trgovanju “dan unaprijed” koji je, osim problema u nuklearkama, pogurnula i smanjena proizvodnja u hidroelektranama u okruženju, poput Đerdapa u Srbiji, također zbog rekordno niskih razina Dunava i drugih rijeka u ovom dijelu Europe.
- Cijene električne energije na burzi bile su veće od 500 eura po megavatsatu, što nismo vidjeli od energetske krize 2022. godine. Sve što se ne proizvede, morat će se platiti – upozorila je srpska ministrica energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović na sastanku s čelnicima energetskog sektora susjedne države. (V. Marjanović, jutarnji.hr)
