Ruske salve Cirkona i Iskandera pogodile civile, a Kijev je bez ključne zaštite i s neizvjesnim pojačanjima
Još jedan krvav dan za građane Ukrajine – u ruskim napadima na Kijev i okolicu poginulo je 17 ljudi, uz velik broj ranjenih. Rusija je ispalila 28 projektila Cirkon i Iskander, od kojih niti jedan nije srušen, priznale su ukrajinske zračne snage. Konkretno, Rusi su lansirali protubrodske rakete Cirkon/Oniks iz Kurske i Rostovske oblasti Ruske Federacije, a balističke rakete Iskander-M/S-400 iz Brjanske i Kurske oblasti.
Iz Moskve su odgovorili da je ruska vojska izvela masovni napad tijekom noći na skladišta vojnog tereta i komponenti dronova u Kijevu, izvijestilo je tamošnje Ministarstvo obrane.
U stvarnosti, većina žrtava su nedužni civili. U noći 5. lipnja osam osoba je poginulo na željezničkoj stanici Kvitneva tijekom ruskog raketnog napada u okrugu Brovarij u Kijevskoj oblasti. Također, ondje je distribucijski skladišni kompleks Rozetka uništen napadom triju balističkih projektila, a masovni ruski napad razorio je i sortirni centar Nove pošte u Kijevu gdje su poginule tri osobe, a osam ih je ozlijeđeno. U skladu s pravilom “oko za oko, zub za zub”, obje strane nanose štetu svemu što koriste civili u nadi da će tako iscrpiti protivnika.
Predsjednik Volodimir Zelenski je odmah nakon ruskog napada pozvao partnere da aktivnije pomognu s presretačkim raketama za sustave protuzračne obrane. “Balistički presretači su nešto što je moglo spasiti živote onih koji su danas poginuli. Vrlo je važno da partneri shvate da kašnjenja u njihovoj isporuci ili nespremnost na transfer antibalistike dovode do ovako strašnih žrtava i razaranja”, naglasio je Zelenski.
Također je dodao da saveznici Ukrajine koji nisu spremni aktivnije pomoći s isporukom presretača mogu pomoći barem tako što će uvesti nove sankcije protiv Rusije.
“Značajan dio ruske balističke proizvodnje nije pod sankcijama. Zbog toga su potrebni novi koraci G7 i EU, svih onih koji podržavaju zaštitu života. Hvala onima koji su spremni pomoći na ovaj način”, istaknuo je ukrajinski predsjednik.
Problem je to što Ukrajina praktički nema šanse nabaviti presretačke rakete, izvještava publikacija Berliner Zeitung koju su sa zadovoljstvom prenijeli brojni ruski mediji.
“Volodimir Zelenski zvuči sve očajnije. Kijevu je ostala samo jedna presretačka raketa PAC-3 Patriot. A vjerojatnost dobivanja novih raketa pala je gotovo na nulu. Zelenski je bio u pregovorima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o dobivanju dozvole za proizvodnju raketa, ali manje od tjedan dana poslije Trump je odustao. Ni Europa ne može pomoći – ponestaje joj rezervi”, navodi se u članku.
I Zelenski je ove srijede poručio da je Ukrajina spremna za mirovne pregovore u bilo kojem formatu i da se suradnja s partnerima nastavlja. “U svakodnevnom smo kontaktu s izaslanicima predsjednika Donalda Trumpa, što je važno. Na sastanku u Washingtonu razgovarali smo o stvaranju novih okolnosti koje bi omogućile pravu diplomaciju i radimo na tome. Kirilo Budanov, Rustem Umerov, David Arahamija i Serhij Kislitsja podnijeli su izvješća, svatko o svojem dijelu pregovaračkog procesa, o trenutačnoj fazi pregovora i stavu Moskve. Bit ćemo spremni za sastanke u bilo kojem formatu, a od Witkoffa i Kushnera očekujemo da se aktiviraju već u kolovozu”, rekao je Zelenski.
Ubrzo je ministar energetike i bivši premijer Denis Šmihal upozorio da će sadašnji raketni napadi Rusije na infrastrukturu ove zime pogoditi ne samo ukrajinske sustave grijanja, nego i vodoopskrbu i kanalizaciju bez kojih će biti teško preživjeti.
Da bi to spriječili, Ukrajinci trebaju Patriote, ali CNN je objavio da je, prema izvorima u Pentagonu, američka vojska potrošila oko 80 posto dostupnih zaliha za ključni sustav protuzračne obrane THAAD.
“Ovaj naslov je neistinit. CNN, trebali biste se sramiti jer puštate lažne vijesti”, javio se ministar rata Pete Hegseth, ali pitanje je tko ovdje laže. Ako ništa drugo, američka vojska nedavno je dodijelila tvrtki Lockheed Martin 58,6 milijardi dolara za proizvodnju presretačkih raketa Patriot. Ali dok stignu na ratišta, proći će mjeseci, ako ne i godine.
Za to vrijeme, u utorak je bilo 40 dana od početka ukrajinskih napada diljem Rusije s ciljem da Putin prekine rat. Ukrajina je napala najmanje 20 skladišta Wildberriesa, 25 rafinerija nafte i druge objekte naftne i plinske infrastrukture (onesposobljena je trećina ruskih kapaciteta za preradu nafte) te izvela više od 200 napada na tankere i teretne brodove u Crnom i Azovskom moru.
Unatoč tome, mirovni pregovori još nisu počeli. Kremlj javno i dalje inzistira na tome da će se postići “ciljevi vojne operacije”, a Ured ukrajinskog predsjednika navodi da će se operacije nastaviti: “Nemojte se zamarati svim tim argumentima: 40, 50, 100, 15 dana. Glavni je rezultat”.
Ukrajina nastavlja napadati Rusiju, uključujući napade na rafinerije nafte, što povećava rizik od nove krize s gorivom. Rusija još nije uspjela izgraditi neprobojnu obranu od dronova, iako u Kremlju uvjeravaju svoju javnost da će do kraja ljeta implementirati novi sustav protiv dronova. Iako nije jasno je li uopće moguće stvoriti sustav koji će potpuno eliminirati ovakve napade.
Također nije jasno hoće li se u Rusiji provesti mobilizacija i ako hoće, hoće li moći držati situaciju u zemlji pod kontrolom. A ako se mobilizacija ne provede, hoće li Rusija moći nastaviti nadomještati vojne gubitke vojnicima po ugovoru? Nadalje, udari ukrajinskih oružanih snaga zimi mogli bi biti usmjereni i na energetski sektor, što bi mnoge Ruse moglo ostaviti bez struje i grijanja. Stoga su rizici za Rusiju također vrlo visoki. (R. Bajruši, jutarnji.hr)
