Globalne cijene hrane ove bi godine mogle porasti za 11,8 posto jer eskalacija rata između Rusije i Ukrajine dodatno pogoršava posljedice drugih poremećaja koji utječu na cijene hrane, procjenjuje Oxford Economics. Najvećem pritisku mogla bi biti izložena pšenica, što bi vjerojatno dovelo do poskupljenja kruha i tjestenine.
Prema Oxford Economicsu, globalne cijene hrane u 2026. trebale bi porasti za 11,8 posto, a u 2027. za dodatnih 4,8 posto. Najteže posljedice očekuju se kod poljoprivrednih kultura – žitarica, voća i povrća – te mliječnih proizvoda, piše Euronews.
Istodobno su ekstremne vrućine i suša u Europi oštetile usjeve, dok se poljoprivrednici suočavaju i s visokim cijenama energije i gnojiva, dodatno potaknutima ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Nakon europskog toplinskog vala Coceral, Europsko udruženje za trgovinu žitaricama i uljaricama sa sjedištem u Bruxellesu, u srpnju je objavilo izvanrednu reviziju procjene uroda. Prognozu ukupne žetve žitarica u 27 članica EU-a i Ujedinjenom Kraljevstvu smanjilo je s 295,5 milijuna na 286,6 milijuna tona. Za usporedbu, 2025. ubrano je 310 milijuna tona.
Prema AFP-u, koji se poziva na upozorenje Njemačkog udruženja poljoprivrednika objavljeno u utorak, njemačka žetva žitarica ove bi godine zbog ozbiljne suše i toplinskih valova trebala pasti za sedam posto, na 41,9 milijuna tona.(N1)
