Europske cijene plina porasle su više od 130 posto od početka 2026. godine, dok niska popunjenost skladišta i rizici u opskrbi ostavljaju Europu izloženom mogućoj skupoj zimi.
Terminski ugovori na nizozemskom TTF-u, glavnom europskom referentnom tržištu plina, u četvrtak su premašili 65 eura po megavatsatu, što je najviša razina od ožujka. Time je nastavljen snažan rast cijena koje su od početka godine više nego udvostručene, piše Euronews.
Do poskupljenja dolazi usred još jednog ljetnog toplinskog vala u Europi, a upravo visoke temperature jedan su od razloga zbog kojih bi predstojeća zima mogla biti skupa.
Rekordne temperature povećavaju potražnju za električnom energijom, dok suša i vrućina smanjuju proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana. Zbog toga dio manjka moraju nadoknaditi elektrane na plin, upravo u razdoblju kada bi Europa trebala intenzivno puniti skladišta za zimu.
Cijene plina i dalje su daleko ispod rekordnih 350 eura po megavatsatu iz energetske krize 2022., izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu. Međutim, Europa se približava zimi sa smanjenim zalihama i vrlo malo prostora za još jedan ozbiljniji poremećaj u opskrbi..
Europa tijekom ljeta uobičajeno obnavlja zalihe plina prije početka sezone grijanja. Ove se godine, međutim, punjenje skladišta poklopilo s nizom poremećaja.
Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren, Norveška je produljila prekide proizvodnje na pojedinim plinskim poljima, dok je suša smanjila proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana.
Istodobno, tijekom toplinskog vala raste potrošnja električne energije pa elektrane na plin nadoknađuju dio manjka. Time raste potražnja upravo za energentom koji bi Europa sada trebala spremati za zimu.
Rezultat je tržište s vrlo malo sigurnosnog prostora.
„Ostvarilo se nekoliko nepovoljnih rizika na strani ponude, a razine plina u skladištima povijesno su niske uoči sezone grijanja”, upozorio je ekonomist Oxford Economicsa Daniel Kral.
Oxford Economics očekuje da će u rujnu povećati svoju prognozu cijena europskog plina, potencijalno na prosječno gotovo 60 eura po megavatsatu tijekom četvrtog tromjesečja 2026. i prvog tromjesečja 2027. godine.
Europa je otpornija, ali i dalje ovisi o vremenu
Europa je u odnosu na 2021. smanjila potrošnju plina za približno 15 do 20 posto. Industrija troši manje plina, povećana je proizvodnja iz obnovljivih izvora, a dizalice topline zamijenile su dio sustava grijanja na plin.
Povećana je i globalna ponuda ukapljenog prirodnog plina (LNG). Europa sada raspolaže većim brojem uvoznih terminala te može privući dodatne pošiljke LNG-a kada cijene porastu. Zbog toga je ozbiljna fizička nestašica plina znatno manje vjerojatna nego tijekom krize 2021. i 2022. godine.
No manja potrošnja nije uklonila najveću europsku slabost.
rema Oxford Economicsu, povezanost između temperature i potražnje za plinom i dalje je iznimno snažna. Prošle zime, kada su temperature nakratko pale ispod dugoročnog prosjeka, europske uštede plina u odnosu na razdoblje prije 2021. smanjile su se na samo pet do deset posto.
Drugim riječima, Europa je smanjila uobičajenu potrebu za plinom, ali nije uklonila ovisnost o njemu tijekom izrazito hladnih zimskih razdoblja. Upravo su zato skladišta toliko važna.
Visoke zalihe omogućuju tržištu da lakše podnese nagli val hladnoće bez agresivnog nadmetanja za nove isporuke. Kada su skladišta slabije popunjena, svaki hladniji tjedan od očekivanog pretvara se u utrku za dodatnim količinama plina.
Ključna brojka: skladišta su početkom kolovoza bila popunjena samo 57 posto
Europska skladišta plina početkom kolovoza bila su popunjena tek oko 57 posto.
Podaci organizacije Gas Infrastructure Europe pokazali su da je 1. kolovoza popunjenost iznosila 57,1 posto, što je najniža razina za taj datum otkako postoje usporedivi podaci.
Pravila Europske unije i dalje predviđaju cilj od 90 posto popunjenosti skladišta, iako je državama omogućena veća fleksibilnost u pogledu roka. Cilj se može ostvariti između 1. listopada i 1. prosinca, uz dodatna odstupanja u slučaju otežanih tržišnih uvjeta.
Bruxelles je također potaknuo države da razmotre korištenje te fleksibilnosti i spuštanje cilja na 80 posto kada tržišni uvjeti znatno otežavaju punjenje skladišta. Skladišta su, pojednostavljeno rečeno, europska energetska smočnica. (N1info)
