Rasprava u Europskom parlamentu o pokopu Ratka Mladića prerasla je pitanje samog ispraćaja u otvorenu raspravu o odnosu Srbije prema ratnim zločinima, politici Aleksandra Vučića i budućnosti Srbije u Europskoj uniji.
Povjerenica za proširenje Marta Kos poručila je da za glorifikaciju ratnih zločinaca u Europi nema mjesta.
“Glorifikacija ratnih zločinaca, negiranje genocida i revizionizam temeljno su nespojivi s europskim vrijednostima“, rekla je Kos, osvrćući se na snimke Mladićeva pogreba na kojem su, među ostalima, bili srpski ministri, državni dužnosnici i vojni predstavnici.
Podsjetila je i na svoju prošlogodišnju prisutnost u Srebrenici, gdje je, 30 godina nakon genocida, nazočila ukopu još sedam žrtava.
“Neshvatljivo je da se bilo brojni građani Srbije koji odbacuju glorifikaciju ratnih zločinaca koga odgovornog za takve zločine slavi kao heroja“, poručila je.
Ipak, Kos je naglasila da Srbija nije isto što i njezina vlast. Istaknula je da su joj se javljali brojni građani Srbije koji odbacuju glorifikaciju ratnih zločinaca.
“Ta Srbija zaslužuje biti saslušana. Ta Srbija zaslužuje potporu. I ta Srbija ima svoje mjesto u Europi“, poručila je povjerenica.
Stier: Politika EU-a prema Srbiji bila je “mlaka i neučinkovita“
Rasprava je nakon toga postala znatno oštrija.
Davor Ivo Stier iz Europske pučke stranke (EPP) ocijenio je da je odlazak srpskih državnih predstavnika na Mladićev pogreb i odavanje počasti ratnom zločincu ozbiljan politički signal. Smatra da je dosadašnja politika EU-a prema Srbiji bila „mlaka i neučinkovita“ te da Bruxelles mora povući konkretne poteze.
Među njima je spomenuo i europsko financiranje, poručivši da ne bi trebalo biti europskog novca za one koji se ne žele jasno distancirati od Miloševićeve politike.
Picula: “Pogreb Mladića identificirao je ukupnu politiku službenog Beograda“
Još oštriji bio je Tonino Picula iz socijaldemokratske skupine S&D, ujedno i izvjestitelj za Srbiju u EP-u.
Podsjetio je na Škabrnju, opsadu Sarajeva i Srebrenicu te naglasio da iza tih zločina stoji Ratko Mladić, pravomoćno osuđen pred Haškim tribunal nije samo način na koji je Mladić ispraćen, već ono što taj događom za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Za Piculu problem nije samo način na koji je Mladić ispraćen, već ono što taj događaj govori o današnjoj Srbiji.
“Pogreb Mladića je medij preko kojeg se još jednom identificirala ukupna politika službenog Beograda“, rekao je Picula.
Podsjetio je i na političko povezivanje Aleksandra Vučića s Vojislavom Šešeljem te zaključio da Europska unija mora prestati lutati u odnosu prema vlasti u Beogradu.
Njegovo pitanje bilo je izravno: treba li EU uopće nastaviti pregovore sa Srbijom dok je na vlasti ovakva politička struktura?
Desnica upozorava na „dvostruke standarde” uspoređujući odnos prema Srbiji s odnosom prema Ukrajini
Thierry Mariani iz Patriota za Europu (PfE) govorio je o, kako smatra, dvostrukim standardima Europske unije, posebno uspoređujući odnos prema Srbiji s odnosom prema Ukrajini. Sličnu je argumentaciju iznio i Petar Volgin iz Europe suverenih nacija (ESN).
Stjepo Bartulica iz ECR-a složio se da je Mladićev ispraćaj bio sramotan, ali ga je opisao kao „simptom stanja u srpskom društvu“. Naglasio je da Srbija mora smoći snage suočiti se s istinom o ratovima devedesetih.
Helmut Brandstätter iz Renew Europe bio je također vrlo izravan. Mladić je, podsjetio je, bio osuđeni ratni zločinac i „ne možemo tolerirati njegovu glorifikaciju“. Srbija, smatra, treba biti dio Europe, ali kao demokratska država, a ne kao autoritarni sustav.
Vladimir Prebilič iz Zelenih/EFA pritom je otvorio možda najvažnije pitanje cijele rasprave: „Gdje su vam krajnje granice?“ Odnosno, koliko još postupaka vlasti u Beogradu Europska unija može tolerirati.
Kos: “Ne smijemo okrenuti leđa Srbiji“
Unatoč vrlo oštroj raspravi, Marta Kos na kraju nije zatvorila europska vrata Srbiji.
Podsjetila je da će građani Srbije na predstojećim izborima imati priliku odlučiti kojim putem žele ići te da Europska komisija očekuje slobodne, poštene i transparentne izbore.
„Ne smijemo okrenuti leđa Srbiji“, poručila je Kos.
Upravo se u toj rečenici možda najbolje sažima današnja rasprava: Europska unija i dalje želi Srbiju u Europi, ali sve jasnije poručuje da europski put ne može biti odvojen od suočavanja s ratnom prošlošću, odnosa prema žrtvama i jasnog odbacivanja glorifikacije ratnih zločinaca.
Mladić je pokopan, ali pitanje koje ostaje za Bruxelles i Beograd puno je šire: može li Srbija prema Europskoj uniji bez stvarnog raskida s politikom i ideologijom koja je oblikovala devedesete? (N1)
