Stavljanje imovine pod privremenu upravu pravno se ne smatra promjenom vlasništva, no u praksi je to gotovo uvijek bio prvi korak prema prelasku u ruke ruskih ulagača bliskih Kremlju
Ruski predsjednik Vladimir Putin glasao je na izborima za donji dom parlamenta, Dumu, koji su počeli u petak i traju do nedjelje. Ukrajina se, rekao je prema ruskim agencijama, “odavno izrodila u diktaturu“, jer nije održala predsjedničke izbore iako je mandat Volodimira Zelenskog istekao.
“Ukrajinsko vodstvo se ne žuri s održavanjem izbora, kao što znate, ali pokušavaju ometati naše“, citiran je Putin. Reuters napominje da za to nije ponudio dokaze.
U osvit parlamentarnih izbora
Kremljski car dan ranije, u četvrtak navečer, u osvit izbora, potpisao je uredbu kojom je Moskva preuzela kontrolu nad ruskim podružnicama švicarskog prehrambenog diva Nestléa, francuskog trgovačkog lanca Auchan, bivšeg Leroy Merlina, danas Lemana Pro, te logističke tvrtke FM Logistic. Riječ je o novoj akciji protiv zapadnih tvrtki koje još posluju u Rusiji, a koje Kremlj povezuje s “neprijateljskim“ zemljama. Podružnice su stavljene pod privremenu upravu tvrtke LEV Management. Prema pisanju Nove gazete Europe, ta je tvrtka osnovana tek krajem prošle godine, nema poznatu poslovnu aktivnost, a vodi je general ruskog ministarstva unutarnjih poslova. Klasičan paravan.
Stavljanje imovine pod privremenu upravu pravno se ne smatra promjenom vlasništva. No u praksi je to gotovo uvijek bio prvi korak prema prelasku u ruke ruskih ulagača bliskih Kremlju, objašnjava Financial Times. Obrazac je poznat iz 2023., kada su pod privremenu upravu stavljene podružnice francuskog Danonea i danskog Carlsberga, odnosno pivovare Baltika. Vođenje Danonea tada je preuzeo Jakub Zakrijev, nećak čečenskog vođe Ramzana Kadirova. Francuska je tvrtka posao na kraju prodala za oko 180 milijuna eura i ukupno izgubila 1,2 milijarde. Carlsberg je izašao krajem 2024. prodajom.
Vremenski slijed teško je ne povezati s izborima: vlast pred biračima pokazuje odlučnost prema Zapadu. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je riječ o europskim tvrtkama iz neprijateljskih zemalja koje su trenutačno aktivno uključene u neprijateljstva protiv Rusije.
A švicarski Nestlé?
Švicarska vlada potez je ocijenila zabrinjavajućim i poručila da s tvrtkom radi na tome da se odluka poništi. Švicarska je na ruskom popisu neprijateljskih država otkako se 2022., nakon ruske agresije na Ukrajinu, pridružila sankcijama EU.
Ali, Švicarci iduće nedjelje glasaju o inicijativi koja bi u ustav upisala strogo tumačenje neutralnosti. Pokrenula ju je udruga Pro Suisse, uz potporu radikalno desne Švicarske pučke stranke (SVP), koja za razliku od Alternative za Njemačku ne nastupa proruski, ali smatra da zemlja mora čuvati neutralnost. Inicijativa bi Bernu dopustila da se pridružuje samo sankcijama koje donese UN. Ankete predviđaju da će je birači odbaciti i vladi ostaviti slobodu da doktrinu tumači fleksibilno.
Problem je reeksport oružja Ukrajini
Bloomberg navodi da Rusija otvoreno nastoji utjecati na ishod glasanja, tvrdeći da je Švicarska prihvaćanjem sankcija EU zapravo napustila neutralnost, međunarodno priznatu još 1815. godine.
“Trenutak preuzimanja imovine Nestléa sigurno nije slučajnost. Kremlj Švicarskoj šalje poruku: da niste uveli sankcije Rusiji, naši bi ekonomski odnosi tekli bez problema“, rekao je Bloombergu Ulrich Schmid, profesor na Sveučilištu u St. Gallenu. Istu tezu gura i ruski državni medij Russia Today. Podsjeća da je Bern razmatrao ublažavanje ograničenja na reeksport švicarskog oružja u Ukrajinu, što je, piše RT, izazvalo kritike najveće stranke u zemlji (SVP) da dugogodišnja neutralnost erodira.
Eric Nussbaumer, socijaldemokrat i bivši predsjednik Nacionalnog vijeća, potez prema Nestléu nazvao je “neopravdanim“. “Očito na visokim razinama u Rusiji postoji ogorčenost prema Švicarskoj. Savjetujem krajnju opreznost u ophođenju s ovim režimom“, rekao je Bloombergu. (Ž. Trkanjec, jutarnji.hr)
