Tvrtka Verne Mate Rimca, kojoj danas ističe rok od 30 dana da preda dodatnu dokumentaciju kojom bi opravdala trošenje javnog novca dodijeljenog iz europske kase, papire je doista i predala.
Jutarnjem listu to su potvrdili iz Vernea, ali – još važnije – i iz institucije kojoj su dokumenti poslani, a to je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU).
Iz SAFU-a su objasnili kako je Verne morao poslati takozvani ZNS, odnosno Zahtjev za nadoknadom sredstava. Riječ je o dokumentu u kojem mora pisati apsolutno sve o projektu: svaki trošak, svaki dobavljač, svaka preuzeta obveza i svaki dug nastao tijekom provedbe. Pojednostavljeno, ZNS je nešto kao završna financijska rendgenska snimka projekta, piše novinar Ilija Matanović.
Smisao tog zahtjeva je da Verne eventualno opravda još neke dodatne troškove. Međutim, Verne je ZNS predao bez ikakvih dodatnih potraživanja, što u praksi znači da će vratiti sav novac koji mu je dodijeljen. Prema interpretaciji iz SAFU-a, u Verneu su svjesni da nisu ispunili sve pokazatelje te će naprosto vratiti sav isplaćeni im novac, bez dodatnih natezanja.
SAFU sada ima 60 dana da provjeri sve dostupne podatke, a taj se rok može i produljiti ako u agenciji procijene da je to potrebno. Tek nakon toga formalno će utvrditi koliko je od ugovorenog ispunjeno i donijeti odluku o povratu. Tek tada cijeli slučaj prelazi u ruke Ministarstva prometa.
Podsjetimo, Verne je, tada još pod imenom Project 3 Mobility, potpisao ugovor vrijedan do 179,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Bio je to jedan od najambicioznijih projekata financiranih javnim novcem u novijoj hrvatskoj povijesti: flota potpuno autonomnih električnih robotaksija na ulicama Zagreba.
U srpnju 2023. tvrtki je odobren predujam od 89,7 milijuna eura. Kao osiguranje, Verne je državi dao solemniziranu zadužnicu na cjelokupan iznos predujma, plus bjanko zadužnicu za eventualne zatezne kamate. Država se, dakle, na papiru pokrila od prvog dana.
Od tog predujma do danas je opravdan tek mali dio. Verne je ranije podnio 11 zahtjeva za nadoknadu u ukupnom iznosu od 25 milijuna eura. Nakon provjera prihvatljivim je utvrđeno 17,1 milijun, od čega se na bespovratna sredstva odnosi 8,7 milijuna eura.
Ugovor je imao pet ključnih ciljeva. Dva su ispunjena i tu nema spora. Verne je dostavio dokumentaciju za svih 60 verifikacijskih prototipova, s potvrdama Centra za vozila Hrvatske, a Hrvatska je zbog ovog projekta prva u Europskoj uniji zakonski regulirala promet vozila bez vozača. Ta je stavka prošla i Bruxelles, kao dio osme tranše NPOO-a.
Zapelo je na ona tri najteža: 50.000 besplatnih vaučera za vožnje autonomnim vozilima za osobe s invaliditetom, flota potpuno autonomnih vozila prilagođenih tim putnicima i operativna specijalizirana infrastruktura. Prototip koji vozi zatvorenom rutom pod nadzorom operatera dokazuje da tehnologija radi. Tek serijska vozila, stvarno odvezene vožnje i infrastruktura koja sve to drži na okupu dokazuju da projekt radi ono zbog čega je javni novac i dan.
Kamen spoticanja bila je homologacija. Premijer Andrej Plenković ranije je potvrdio da Verne u roku nije dobio potvrdu o homologaciji vozila od njemačkih institucija, a bez nje vozila nisu mogla biti registrirana ni pozvana kroz aplikaciju. Rok za provedbu projekta, već jednom produljen u travnju, istekao je krajem kolovoza.
Da stvari ne idu prema planu, naslućivalo se mjesecima. Jutarnji list je još u svibnju objavio da Verne odustaje od preostale državne potpore, a početkom rujna iz tvrtke su poručili: “Kompanija je spremna vratiti sva sredstva ako evaluacija postignutog pokaže da ugovorene obveze nisu u potpunosti ispunjene”.
Današnji potez znači da Verne na tu evaluaciju više ni ne čeka i zapravo se potvrđuje ono što se nagađa već mjesecima – sav novac se vraća.
To je važno i zbog pravila igre. Prilog III ugovora, onaj o financijskim korekcijama, predviđa stopostotnu korekciju prihvatljivih troškova ako planirani cilj projekta nije ostvaren, dok se kod djelomično ostvarenog i funkcionalnog projekta primjenjuje paušalna korekcija. Verne je praznim ZNS-om zapravo odustao od borbe za tu drugu, blažu varijantu.
Ostaje i pitanje koje nije manje važno od samog iznosa: odakle će novac doći. Verne tvrdi da su privukli više od 140 milijuna eura od privatnih investitora, a Rimac je navodno još početkom godine Vladi poručio da će projekt, u dogovoru s partnerima, nastaviti financirati bez državne potpore.
Zasebna je priča i što će s hrvatskom omotnicom napraviti Europska komisija, koja će u završnoj ocjeni NPOO-a odlučiti hoće li i za koliko umanjiti isplatu Hrvatskoj zbog neispunjenog pokazatelja. No barem jedan dio slagalice od danas je jasan: Verne ne pokušava opravdati ono što nije isporučio. Račun je, u principu, prihvaćen, ostalo je još samo da se plati. (N1info)
