Uoči sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o nezakonitom odlaganju opasnog otpada u Lici, saborski zastupnici su potpisali izjavu o tajnosti podataka i spremili mobitele pod ključ.
Predsjednik Odbora SDP-ov Ranko Ostojić sazvao je sjednicu kako bi okupio ključne ljude državnog sustava i kako bi se dobili odgovori kako je došlo do nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću.
Nakon dva sata iza zatvorenih vrata poručio da je sjednica bila konstruktivna, kao i da je glavna primjedba dijela zastupnika bila to što se nije pojavio nitko iz SOA-e nego su se pismeno očitovali.
DORH se također pismeno očitovao, da je riječ o nejavnoj istrazi u ovom trenutku. Stigli su pak predstavnik MUP-a, glavni državni inspektor i šef Carinske uprave, no više detalja nije mogao otkriti.
SOA znala za otpad 2022. godine?
Ostojić je naveo da SOA nema represivne ovlasti – nakon što informacije preuzmu policija ili USKOK, Agencija nema ulogu u daljnjem postupanju.
Na pitanje reporterke RTL-a Danas Katarine Brečić je li SOA prva detektirala slučaj naveo: “Probat ću biti precizan. Navod je da je SOA imala izvor, a kad je tko detektirao – molim vas nemojte me takve stvari pitati. Radi se o relativno davnom vremenu – 2022., 2023.
“Ono što je po meni ključ priče, to je da ako su ti podaci bili poznati – svi su postupali – a finale priče je da, vidite koliko je vremena prošlo, da danas imamo teške posljedice”.
Nije htio ulaziti u detalji na pitanje jesu li saznanja iz 2022. bila konkretna ili tek načelna. “Koliko god sam bio otvoren i pokušavam reći maksimalno koliko mogu, nećete od mene izvući takve podatke koji bi onda kasnije mogli kombinirati”, naveo je Ostojić.
Ostojić (SDP) je nakon sjednice je izvijestio kako su se bavili pitanjem kako se uopće moglo dogoditi da se tolika količina opasnog otpada nađe na jednom mjestu, bez kontrole prođe 1700 kamiona i kako sve to nije puno ranije zaustavljeno.
Ostojić: Tko je i kada imao informacije
Sjednica je bila zatvorena kako bismo izbjegli bilo kakvo politiziranje, s ciljem da dođemo do odgovora tko je odgovoran i da kao zastupnici ponudimo rješenje kako sve poboljšati da se ovakva situacija ne bi ponovila, istaknuo je. Svoja očitovanja, na traženje Odbora, dali su SOA, DIRH, DORH i Carinska uprava.
“Od institucija smo čuli dosta ključnih i novih informacija o kojima ne mogu govoriti. Svi su raspolagali informacijama, a rezultat nam je ovo što imamo. Je li trebalo nešto promijeniti – da”, kazao je Ostojić, ne ulazeći u detalje.
Ovdje je pitanje svodi li se sve na nekoliko osoba koje su kazneno prijavljene, pritvorene i za koje su već bile donesene odluke ili je stvar političke odgovornosti, istaknuo je.
Zaključeno je da će Ostojić kao predsjednik i Branka Juričev Martinčev (HDZ) kao potpredsjednica Odbora koordinirati zaprimanje i predlaganje zaključaka o kojima će se glasati na otvorenoj sjednici Odbora.
Sanader: Svi već sve znaju
HDZ-ov Ante Sanader poručio je kako su prihvaćanjem ove tematske sjednice jasno potvrdili želju da se sve javno i transparentno prikaže te da od prvog dana žele da se kazne svi odgovorni. Dodao je kako su na sjednici saslušali sve relevantne državne institucije, ali da nisu dobili nikakve nove informacije.
“Nije Most, odnosno Troskot, otkrio tu aferu, nego su to institucije radile. Bave se tim problemom od 2023. godine“, rekao je.
Na pitanje jesu li saznali nešto novo od SOA-e, Sanader je poručio kako i on i javnost sve već znaju, ali da ionako ne može govoriti o klasificiranim podacima.
Na opasku kako iz SOA-e spominju 2022., a DIRH aktivnosti od 2023. godine te da je predsjednik Odbora iznio taj podatak, Sanader opetuje kako se radi o klasificiranim podacima. “Oni koji su vam iznosili te podatke imaju svoju odgovornost. Ja nisam iznad zakona, a on ne poštuje zakon ni ono što je potpisao, to najbolje pokazuje kakvog smo ministra unutarnjih poslova imali“, rekao je Sanader misleći na Ostojića.
Benčić: Ustanoviti vremenski okvir
Sandra Benčić (Možemo!) kazala je kako su na Odboru ustanovili vremenski okvir otkada institucije imaju informaciju o potencijalno kriminalnim radnjama u Bilajskoj 50, istaknuvši činjenicu da USKOK tu informaciju ima puno duže nego što traje formalna istraga.
Navela je kako je 2023. kriminalistička policija pokrenula istragu te ju proslijedila USKOK-u te da je 2024. i DIRH pokrenuo svoju istragu na temelju prijave građana. Naručena analiza otpada napravljena je u mjesec dana, stoga, ističe Benčić, i dalje nije jasno zašto se cijele 2025., po nalogu DORH-a, nije mogla pokrenuti sanacija odlagališta.
“Tražila sam da se deklasificira jedan podatak koji uključuje SOA-u i nadamo se da će to dodatno rasvijetliti cjelokupnu vremensku dinamiku zbivanja“, dodala je.
Troskot: Državne insitutucije nekoordinirane
Mostov Zvonimir Troskot kazao je da su informacije bile poznate na više razina državne vlasti te da je postupanje državnih institucija bilo nekoordinirano.
“Mi cijelo vrijeme tvrdimo da je to ‘unutra’, da je država sve znala, da je dolazilo do premijera i ministra Ćorića, a određene aktivnosti su išle i preko Ministarstva gospodarstva, sve se znalo i nema nepoznanica o tome koje su institucije bile upoznate sa slučajem”, tvrdi Mostovac.
Sustav ni danas nije dovoljno zaštićen od novih slučajeva ilegalnog odlaganja otpada i u ovom trenutku sustav nam je ponovno spreman za dodatnih 1700 kamiona, rekao je.
Raspudić: Cilj vladajućih je prikriti i zataškati
Nino Raspudić (Drito) ističe da nam recentno iskustvo govori da je cilj vladajućih prikriti i zataškati situaciju s otpadom. Na aktualnom prijepodnevu, odgovarajući na moje pitanje, premijer Plenković napravio je čak i frojdovsku omašku, i to dva puta, rekavši da postoji više faza, a da je nulta faza ‘prikrivanje’ umjesto ‘prekrivanje’.
Do te situacije nije došlo zato što nam zakonodavstvo nije dobro nego zbog toga što onaj koji je bio dužan provoditi zakone i nadzirati stvari, to nije činio nego su, dapače, u nekim situacijama i kršili zakon, ocijenio je Raspudić. (net.hr)
