Uvozom fosilnih goriva uvozimo i šokove i krize, a odgovor Europe treba biti veća proizvodnja i potrošnja čiste električne energije, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak u Europskom parlamentu.
– Sve dok Europa ovisi o nafti i plinu, naš je prosperitet izložen događajima na koje ne možemo utjecati. Uvozom fosilnih goriva uvozimo i šokove te krize koji s njima dolaze. Stoga moramo promijeniti način na koji trošimo energiju, rekla je von der Leyen.
– Danas moramo donijeti stratešku odluku kako bismo osigurali energetsku neovisnost u budućnosti. To podrazumijeva zamjenu fosilnih izvora energije čistom električnom energijom proizvedenom ovdje – u Europi, naglasila je predsjednica Komisije na raspravi o pripremama za sastanak Europskog vijeća 15. i 16. listopada.
Vjetar i sunce proizveli su u Uniji prošle godine više električne energije nego sva fosilna goriva zajedno, a blok 27 država članica u 2025. je instalirao oko 80 gigavata (GW) novih kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, što Leyen pozdravlja, ali upozorava da istovremeno “šest puta više kapaciteta još čeka spajanje” na elektroenergetske mreže.
U reakciji na energetsku krizu, von der Leyen je rekla da će Europska komisija pokrenuti strateški dijalog o europskim rafinerijama s ciljem smanjenja troškova te da će Bruxelles idućih mjeseci predložiti mjere za povećanje udjela električne energije u ukupnoj proizvodnji i potrošnji.
– Svi osjećamo te povećane troškove. Poduzeća su pod velikim pritiskom. Ljudi se bore s plaćanjem računa. A situacija bi se mogla pogoršati kako ulazimo u zimu. Stoga moramo djelovati odmah, rekla je von der Leyen.
Predsjednica Komisije podsjetila je na početku svog obraćanja da je Europa prije ruske invazije na Ukrajinu uvozila 45 posto plina iz Rusije, danas uvozi oko 12 posto jer je diverzificirala opskrbu.
– A do kraja godine bit ćemo na nuli, rekla je Leyen, dodavši da to pokazuje da Europa može odgovoriti na krize ako zajednički djeluje.
Pozdravila je također što su zemlje G7 pristale osloboditi do 100 milijuna barela dizela i sirove nafte iz svojih kriznih zaliha kako bi se odgovorilo na drastičan porast cijena energenata zbog američko-izraelskog rata s Iranom i blokade Hormuškog tjesnaca.
Rezanja proračuna ugrozila bi prioritete Unije
Na raspravi o pripremama za sastanak Europskog vijeća otvorile su se teme energetske krize, višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034., konkurentnosti bloka, kao i o proširenja.
Von der Leyen je kritizirala traženje velikih rezanja predstojećeg europskog proračuna koja zahtijevaju Njemačka i nekoliko drugih država članica u odnosu na prijedlog koji je predstavila Europska komisija.
Svjesna sam teške proračunske situacije u državama članicama, no moram upozoriti na velika rezanja. Time bi se ozbiljno ugrozili ključni prioriteti oko kojih smo se svi složili, naglasila je.
Bruxelles je prošle godine predložio ukupan proračun Europske unije od 2 bilijuna eura za razdoblje od 2028. do 2034., što predstavlja povećanje od približno 60 % u odnosu na trenutačni proračun.
Novi europski fond za konkurentnost
Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac (HDZ/EPP) rekla je u raspravi nakon govora čelnice Komisije da treba osigurati da se sredstva iz novog dugoročnog proračuna, osobito u području konkurentnosti, ravnomjernije odlaze u države članice.
– Novi europski fond za konkurentnost s predloženih 450 milijardi eura je jedinstvena prilika za snažnija ulaganja u istraživanje i inovacije i kvalitetne projekte diljem naše Unije. No konkurentnost moramo graditi u svim državama članicama. Iskustvo Obzora Europa u kojem šest država koristi čak 70 posto sredstava upozorava na ravnoteže koje novi fond mora izbjeći, rekla je Brnjac, pozvavši na geografsku ravnotežu i ravnomjerniji pristup sredstvima u novom VFO-u.
Željana Zovko (EPP/HDZ) pozdravila je u raspravi izbor Darijane Filipović, kandidatkinje HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH na općim izborima održanima u nedjelju.
– Ako Vijeće prepoznaje proširenje kao strateški i sigurnosni interes, mora hitno otvoriti pregovaračka poglavlja s Bosnom i Hercegovinom, obratila se Zovko predsjedništvu Vijeća EU-a.
Hrvatska eurozastupnica u svom je obraćanju pozvala i na reformu izbornog sustava BiH kako bi se osigurala jednakost tri konstitutivna naroda zemlje. (hrt)
