Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić govorio je u HRT-ovoj emisiji “1 na 1” o tajmingu postupanja DORH-a, odnosu DORH-a prema politici i politike prema DORH-u, aktualnim predmetima vezanim uz nezakonito odlaganje otpada, medijima i curenju informacija, postupanju vezanom uz sportske udruge i saveze te odnosu DORH-a i EPPO-a.
Komentirao je nedavnu saborsku raspravu o godišnjem izvješću DORH-a, gdje se velik dio pitanja zastupnika odnosio na teme izvan samoga izvješća.
“Podnijeli smo pismeno izvješće koje ima 341 stranu, 70 posto vremena teme su bile izvan godišnjeg izvještaja državnog odvjetnika o radu državnog odvjetništva od 2025. To pokazuje svu bijedu takvog postupanja na saborskoj sjednici. Najviše predstavničko tijelo Hrvata dovodi u poziciju neke tračaonice”, upozorio je Turudić na HRT-u.
“Jedan saborski zastupnik koji je gradonačelnik jednog sjevernog grada u Hrvatskoj iskoristio je saborsku sjednicu da bi govorio o svoje dvije kaznene prijave koje je podnio i koje nisu uspjele. Bilo je takvih pitanja koje nemaju nikakve veze s materijom”, nastavio je.
Pitanje informacija SOA-e o slučaju otpada u Lici otvorilo je i pitanje kada su nadležna tijela dobila konkretna saznanja i kako su na njih reagirala.
“Nismo dobili nikakvo izvješće SOA-e. SOA je 2022. i 2023. u svojim priopćenjima napisala da je raspolagala s nekim početnim informacijama koje zapravo nisu bile da bi se izvijestilo. Kuda bi došli kada bi svim takvim informacijama odmah izvještavali?”, upitao je.
“Mi smo 28. srpnja 2023. dobili posebno izvješće Ministarstva unutarnjih poslova. U rujnu smo počeli s posebnim dokaznim radnjama. Kolokvijalno rečeno, to je tajno praćenje i slušanje razgovora koji su išli prema 10-ak osoba”, naveo je Turudić.
“Ti su razgovori trajali i do godinu dana. Nakon toga smo u veljači 2025. donijeli rješenje o provođenju istrage. Bila su još dva rješenja o proširenju istrage, sve je bilo pravomoćno u srpnju 2025. Sada je posljednje, osmo vještačenje gotovo i uskoro se očekuje odluka DORH-a”, najavio je.
“Mislim da SOA nije bila dobro shvaćena, bilo je malo smiješno gledati predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost koji zatvara sjednicu, uzima mobitel, izlazi pred kamere i ljudima govori što je bilo na sjednici. To je bilo malo neobično”, smatra glavni državni odvjetnik.
“Pročitao sam izvješće koje je SOA napisala, DORH nije bio na toj sjednici zato što smo štitili interese kaznenog postupka. SOA je možda malo nespretno napisala da je raspolagala s podacima 2022., nitko nije pažljivo rekao da su to bili početni podaci koji su još bili vrlo sirovi”, naglasio je.
Turudić odbacuje optužbe da je tajming postupanja DORH-a povezan s političkim događajima, izborima i kampanjama.
“To odlučuju zakonski rokovi, provode se posebne dokazne radnje. Tim pojmom manipuliranja vremenom podizanja optužnice raspolažu oni koji su loši u svojoj poziciji pred tijelima kaznenog progona i onda govore: ‘Zašto baš sada?'”, ustvrdio je.
Podsjetio je na temeljne zadaće DORH-a. “Mi se bavimo kaznenim progonom, radimo i s građansko-upravnim stvarima, štitimo imovinske interese Republike Hrvatske. Mi smo ti koji započinju kazneni progon, koji podižu optužnice, koji provode istrage i koje podnose pravne lijekove”, nabrojao je.
Osvrnuo se na teret koji sa sobom nosi funkcija.
“Ne mogu reći da nisam pomislio: ‘Što je meni sve to trebalo?’, ali kada sve zbrojim, nije mi žao što sam stupio na tu dužnost. Ta je dužnost užasno teška, trudim se ne biti patetičan, ali stvarno je teška. Ona iziskuje 24 sata dnevno. Što se tiče napada, vrlo malo ljudi me može uvrijediti. Ako me netko može uvrijediti, onda držim do njega”, poručio je.
“Prije je bilo puno više ilegalnih odlagališta otpada”
Zbog nezakonitog odlaganja otpada razgovara se o odgovornosti institucija, ali i o razmjeru problema s ilegalnim otpadom.
“Velika je zasluga DORH-a što se javnost senzibiliziralo za problem otpada. Problem postoji, prije je bilo puno više ilegalnih odlagališta otpada, no ulaskom u Europsku uniju stvar se popravlja. Otpad u Europi je područje koje zanima, kolokvijalno rečeno, mafiju. Zašto? Zato što se zarađuje velik novac”, istaknuo je.
“Kada je ilegalni otpad ušao u Hrvatsku, on je deklariran kao obični otpad, a ne kao opasni otpad. Sve počinje na deklaraciji koja dolazi izvana. Tu su ljudi i firme o kojima ćemo ubrzo donijeti odluku iz DORH-a, možda već i krajem ovoga tjedna pa ćete vidjeti koji su sve to ljudi obuhvaćeni”, izjavio je.
“Niti jednu ključnu informaciju nismo dobili od političara”
Ključno u slučaju nezakonitog odlaganja otpada jest kako se takav otpad uopće može deklarirati kao običan.
“Na primjer, ‘poduzetnik’ ode u Italiju i pita drugog ‘poduzetnika’: ‘Koliko plaćate zbrinjavanje otpada?’, a on kaže ‘1000 eura’. Odgovori mu: ‘Ja ću vam to napraviti za 700 eura’. Taj otpad dovode u Hrvatsku, ali ga ne saniraju, ne recikliraju, ne obrađuju, nego ga bacaju u razne rupe i zagađuju našu okolinu”, objasnio je glavni državni odvjetnik.
Govorio je i o tome kako dugoročno spriječiti nezakonit uvoz u Hrvatsku i odlaganje otpada. “Treba se nešto napraviti u kontroli prelaska državne granice. Zakonodavni okvir bi se trebao popraviti. Sadašnje preventivne akcije su jako dobre, to je glavna tema u javnosti. Mislim da već postoji cilj generalne prevencije”, rekao je.
“Što se tiče ilegalnog otpada u Lici, neki političari govorili su da su dali ključne podatke DORH-u. Niti jednu informaciju nismo dobili od političara ili saborskih zastupnika, iako su govorili da su pridonijeli kaznenom postupku. Štoviše, s nekim svojim neprimjerenim izjavama kontaminirali su kazneni postupak”, upozorio je. (N1)
