Protiv tuberkuloze se djeca u Hrvatskoj cijepe BCG cjepivom još od 1948. Još ’63. u novinama smo čitali naslove “rat zaraznim bolestima”, navod da cjepivo eliminira teške oblike tuberkuloze. Koliko je u tih gotovo 80 godina bilo nuspojava kod djece, ne zna se precizno, ali svakako jako malo.
“To su tisuće, stotine tisuća, vjerojatno i više od milijun cijepljenja. A ovakvih diseminiranih infekcija se sjećam samo dva slučaja, s tim da se u oba slučaja radilo o djeci koja su bila imunodeficijentna. Dakle, ne sjećam se niti jednog slučaja kod djeteta koje je bilo imunološki zdravo”, kaže za Direkt Goran Tešović, pedijatrijski infektolog s Klinike “Fran Mihaljević”.
Zabrinuti roditelji
A sad već četiri dana niti jedna beba u Hrvatskoj nije primila bugarsko cjepivo kojim je od 2023. kod nas cijepljeno 60 tisuća djece. Razlog su četiri prijave sumnje na osteomijelitis, upalu kostiju, kao moguće nuspojave. Iako bugarsko ministarstvo zdravstva iznosi podatke da je dvoje od četvero djece dobilo deseterostruko veću dozu cjepiva, naše institucije kažu da za to nema dokaza.
“U navedenim slučajevima nema informacija koje bi ukazivale da je primijenjena veća doza od propisane u navedena dva slučaja”, rekao je Petar Mas, voditelj Odsjeka za farmakovigilanciju u HALMED-u.
Nadležni pretpostavljaju da se dogodila greška. “Kontaktirat će se ljudi koji su cijepili tu djecu i vidjet ćemo je li eventualno došlo do greške, al naša je pretpostavka da je pri upisu u elektronski obrazac EudraVigilance, došlo do pogreške i da se umjesto 0,05 napisalo 0,5, ali to naravno moramo potvrditi”, kaže ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Zašto su bugarski kolege javno iznijeli neprovjerene podatke, nitko ne zna, pa ni ima li u cijelom slučaju osnove za tužbu protiv države. “Mi u ovom trenutku konkretno kod ovog cjepiva stvarno ne znamo radi li se o nuspojavi, radi li se o uobičajenom broju pojavnosti ili se radi o nečemu trećem”, kaže ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Ono što jest znamo da je situacija zabrinula neke roditelje, koji i dalje zovu liječnike. “Zovu nas uglavnom roditelji djece koja su već cijepljena. Jer oni su zabrinuti, oni provjeravaju je li to cjepivo tog proizvođača ili te serije. A roditelji djece koja su se ovaj čas rodila, na neki način su odahnuli jer se od tog datuma besežiranje više ne provodi. Oni sada pitaju kada će se to cijepljenje ponovno uvesti”, tumači Mirta Starčević, pročelnica Zavoda za neonatologiju KBC-a Zagreb.
Skepsa prema cijepljenju
Sve se to događa u zemlji u kojoj je skepsa prema cijepljenju postojala i prije pandemije, kada se dodatno pojačala. Kako tumači Željko Pavić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Osijeku, koji je o tome radio istraživanje, sve je povezano s padom povjerenja u znanost općenito. I zato je važno kako će se ova situacija rasplesti. “Bitno je da se ništa ne skriva. Dakle, ako se nastoji riješiti problem, ako se problem i riješi, ako komunikacija bude dosljedna, to čak može i povećati povjerenje, jer će ljudi shvatiti da se problemi koji se uvijek mogu pojaviti, jer ništa nije bez rizika, zapravo kvalitetno rješavaju”, naglašava Pavić.
Inače, Hrvatska je jedna od samo sedam zemalja Europske unije koja i dalje ima obavezno cijepljenje protiv tuberkuloze, iako smo prije pet godina imali povijesni minimum od samo 148 slučajeva zaraze. Čak se i razmišljalo da se obaveza cijepljenja ukine. “Kako nam je u zadnjih nekoliko godina incidencija skočila, ne puno, ali je ipak skočila – zbog dolaska stranih radnika – odlučeno jeda će se do daljnjeg nastaviti s besežiranjem djece”, rekao je Capak.
Slovenija je, recimo, obavezno besežiranje ukinula još 2005. Danas je to cjepivo obavezno samo za bebe iz useljeničkih obitelji koje su se u zemlju doselile u posljednjih pet godina. “Ja sam jedan od onih koji je zagovarao da se razmatra ukidanje cijepljenja protiv tuberkuloze”, kaže infektolog Tešović, a na pitanje stoji li i dalje pri tome, bez obzira na dolazak stranih radnika, kaže da se “infekcija kod tih osoba može kontrolirati preventivnih pregledima ili davanjem terapije”.
Pritom, ne treba zaboraviti da se kod dijela građana dogodio možda i nepovratni pad povjerenja u znanost i bilo kakve autoritete. “Ljudi koji se informiraju putem alternativnih načina, prije svega interneta i društvenih mreža, sve manje vjeruju institucijama. Nisam siguran da je to moguće promijeniti, odnosno ne pada mi na pamet koje bi to bile društvene sile i načini komunikacije koji bi promijenili taj dugoročni trend, i to će biti veliki problem u budućnosti”, zaključuje profesor Pavić.
Mi ostali čekat ćemo kraj svih istraga i provjera, do kada primjene svih serija BCG cjepiva bugarskog proizvođača – neće biti.(hrt)
