Ruski dizel teško da će pomoći Trumpu. Pridonijet će stabilizaciji svjetskih cijena, ali one će vjerojatno ostati visoke
Američki senatori iz obiju stranaka pozivaju Donalda Trumpa da “odmah promijeni smjer” i odustane od dogovora s Putinom o ruskom dizelu. Zajedničku izjavu s dvoje demokrata potpisalo je četvero republikanaca: Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske, koje se u pravilu ne slažu s Trumpovim politikama, te Thom Tillis i John Curtis iz Utaha. Tillis tvrdi da je dogovor možda i nezakonit jer je Kongres 2022. zabranio uvoz ruskih energenata.
Mike Pence, bivši Trumpov potpredsjednik, nazvao je ukidanje sankcija ruskoj nafti “izdajom” Grahamove ostavštine i pozvao predsjednika da “povuče” odluku. Trump je prošli mjesec potpisao Zakon Lindseyja O. Grahama o sankcioniranju Rusije i Irana iz 2026., nazvan po tom republikancu iz Južne Karoline, žestokom protivniku Moskve, koji je preminuo u srpnju.
Ministar financija Scott Bessent u nedjelju je za Fox News rekao da će vlada sporazum, dobar za američki narod, provesti postojećim zakonskim ovlastima: “Tko god u Kongresu tvrdi da nam stari zakon ili aktualni zakon Lindseyja Grahama to zabranjuje, nije u pravu”. The Wall Street Journal objavio je uvodnik “Trumpova dizelska uvreda Lindseyju Grahamu” u kojem piše da predsjednikov naftni dogovor s Putinom pomaže ratu Kremlja protiv ukrajinskih gradova.
Trump je u petak objavio da će Rusija “odmah” izbaciti 300.000 tona dizela na američko i svjetsko tržište, a u studenome još 500.000, “ovisno o stanju” rafinerija. Koje, prema Le Grand Continentu, nakon višemjesečnih ukrajinskih napada rade na oko 60 posto kapaciteta. Moskva je u subotu djelomično ukinula zabranu izvoza, a naftne kompanije “odmah će početi ugovarati isporuke s inozemnim strankama u koordinaciji s vladom”. Sintagma “u koordinaciji s vladom” mogla bi značiti da dizel neće dobiti “neprijateljske zemlje”. Institut za proučavanje rata (ISW) u srpnju je bilježio nestašice dizela na dijelovima bojišnice, a Moskva je spremna reducirati gorivo civilima kako bi vojni stroj imao dovoljno pogonskih sredstava. A sada izvozi.
Ruski dizel teško da će pomoći Trumpu. Pridonijet će stabilizaciji svjetskih cijena, ali one će vjerojatno ostati visoke jer znatan dio rafinerijskih kapaciteta na Bliskom istoku zbog blokade Hormuškog tjesnaca nije dostupan svjetskom tržištu, protumačio je za AP Daniel Sternoff iz Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia. Uostalom, 300.000 tona, prema izračunu Le Grand Continenta, manje je od tri dana uobičajenog ruskog izvoza.
Cijene su nakon Trumpove najave malo pale, ali galon dizela u ponedjeljak je u SAD-u prosječno stajao 6,277 dolara, 2,61 dolar više nego prije godinu dana. Prije dvije godine, uoči izbora na kojima je Trump pobijedio Kamalu Harris, stajao je 3,58 dolara. A Trump na svim skupovima priča kako je njegova administracija poboljšala život američkog građanstva.
Odluku o ukidanju sankcija ukrajinskom su izaslanstvu u petak u Miamiju prenijeli Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet, uvjeravajući Ukrajince i Europljane da bi energetski poslovi mogli potaknuti Rusiju na ustupke u mirovnim pregovorima. I, čini se, u to doista vjeruju. Nakon toliko krugova razgovora s Putinom njih dvojica i dalje ne shvaćaju da Putin neće pristati ni na kakve ustupke. Kremaljski car to je ponovio u petak u telefonskom razgovoru u kojem mu je Trump čestitao rođendan. Putin je “jasno dao do znanja da je naš stav o ciljevima i zadacima specijalne vojne operacije nepromijenjen”. Dakle, Ukrajina mora odustati od cijelog Donbasa. Ne treba biti John Mearsheimer, koji je Fjodoru Lukjanovu rekao da će se rat riješiti na bojištu, da bi se to shvatilo.
Financial Times, pozivajući se na europske dužnosnike, piše da je Washington u subotu i nedjelju zvao Kijev i europske prijestolnice prijeteći prekidom razmjene obavještajnih podataka i obustavom mehanizma PURL (Popis prioritetnih potreba Ukrajine) ako Ukrajina ne prestane gađati ruske rafinerije. PURL vodi NATO, a američko oružje kroz njega Ukrajini kupuju saveznici, ne SAD. Bijela kuća nije htjela komentirati pozive. Gubitak obavještajnih podataka naštetio bi Kijevu, ali i taj se korak očekivao, a europski izvori američke već djelomično mogu nadomjestiti.
Američki predsjednik u svojoj samoljubivosti ne shvaća da je Putin na dogovor pristao kako bi Zelenskog učinio negativnom stranom u Trumpovim očima. Uspio je. Trump je u subotu poručio da Ukrajini treba novi predsjednik, a Zelenski je u nedjelju odgovorio da će organizirati izbore ako Putin pristane na 60-dnevno primirje. A to se neće dogoditi. Uvjeren da može sve, stanar Bijele kuće u nedjelju je, ne obavijestivši Kijev, proglasio “energetsko primirje”. Iste su večeri ruske snage gađale elektranu u Harkivu jer je cilj Moskve dovesti napadnutu zemlju u najteži energetski deficit tijekom nadolazeće zime.
Stephen Walt nedavno je u Foreign Policyju napisao da se SAD u ovom ratu nikad nije ponašao kao ozbiljna velika sila koja razumije da mu je primarni interes završetak rata. Nema tu načela ni konzistentne politike, čisti osobni, ne državni interes. Odluka o dizelu dodatna je potvrda. (Ž. Trkanjec, jutarnji.hr)
