Povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je u Europskom parlamentu da se bilateralna pitanja u pristupnim pregovorima mogu definirati kao nešto što nije dio mjerila utvrđenih u postupku pristupanja te najavila da će Komisija o tome dati službeno tumačenje.
Tehnički gledano, ako nešto nije dio mjerila utvrđenih u procesu pristupanja, onda to nije ni dio procesa pristupanja. To, međutim, ne znači da bilateralna pitanja ne igraju nikakvu ulogu, odgovorila je povjerenica za proširenje Marta Kos na pitanje zastupnika da definira što se smatra bilateralnim pitanjem u pristupnim pregovorima.
Najavila je da će zastupniku koji je postavio to pitanje dostaviti pisani odgovor sa službenim tumačenjem što su to pitanja bilateralne prirode.
Bugarski zastupnik Andrev Kovačev iz kluba zastupnika Europske pučke stranke, čija zemlja blokira otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog pitanja bugarske nacionalne manjine u toj zemlji, zatražio je od povjerenice Kos preciznu definiciju bilateralnih pitanja.
Upadate u veliku proturječnost. Naime, dobrosusjedski odnosi i prava etničkih zajednica predstavljaju temeljna pitanja; to nisu bilateralna pitanja. Isto tako, diskriminacija i govor mržnje nisu bilateralna pitanja. Ovo je iznimno važno pitanje i potrebno je sasvim jasno definirati što Komisija podrazumijeva pod bilateralnim pitanjima, rekao je Kovačev.
Austrijski zastupnik iz stranke Zeleni Thomas Waitz rekao je da Hrvatska i Crna Gora rade na rješavanju bilateralnih pitanja te zahvalio premijerima Andreju Plenkoviću i Milojku Spajiću što kroz razgovore traže rješenja za bilateralna pitanja, jer ona ni na koji način ne bi smjela ometati napredak u proširenju.
Sokol i Zovko kritizirali Crnu Goru i BiH
Zastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) istaknuo je u raspravi problem predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je uputio sućut obitelji preminulog ratnog zločinca Ratka Mladića.
U Crnoj Gori postoje problemi, a smatram da je jedan od najvećih taj što predsjednik parlamenta, čija je stranka ključni dio vladajuće koalicije, otvoreno veliča ratne zločince. I ne samo da ih otvoreno veliča, već u tome ima i podršku stranke premijera. Naime, kada je u parlamentu pokrenut postupak izglasavanja nepovjerenja protiv njega, stranka premijera zapravo je pružila punu podršku predsjedniku parlamenta koji veliča ratne zločince, rekao je Sokol.
Kos je odgovorila da ne treba izjednačavati cijelu zemlju s predsjednikom njezina parlamenta. Crna Gora nije isto što i predsjednik parlamenta. Jedna osoba veliča ratne zločince. To nije bilo u redu, bilo je pogrešno. Ne možemo reći da svi građani Crne Gore to veličaju niti da to čini cijela vlada. U parlamentu je provedeno glasovanje o povjerenju (Mandiću), a odluka parlamenta bila je da on ostane na toj dužnosti. Mislim da je to sve, odgovorila je Kos.
Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) kritizirala je što u izvješću nije istaknuto veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića. Također je kritizirala što se u pogledu Bosne i Hercegovine prevelika važnost daje nekim tehničkim pitanjima, a zanemaruje komplicirano uređenje zemlje.
Zanima me koji su bili kriteriji Komisije kada je reformu Ustavnog suda u BiH izjednačila s uvjetom uvođenja interneta u 200 škola. Smatrate li doista da bi tehnički detalji zbog kojih je blokirano 400 milijuna eura namijenjenih zemlji koja je izašla iz rata, mogli poslužiti kao primjer za buduće post-ratne države, poput Ukrajine?, rekla je Zovko.
Parlamentarni izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula (SDP/S&D) pitao je povjerenicu Kos može li se očekivati od novih vlasti u Srbiji zaokret u vanjskoj politici, preispitivanje odnosa Beograda s Moskvom i Pekingom, promjena stajališta prema sankcijama protiv Rusije, promjene u srbijanskoj regionalnoj politici, osobito u odnosu prema Kosovu i prema Miloradu Dodiku iz Republike Srpske.
Kos je rekla da je razgovarala s izbornim pobjednicima, predstavnicima Studentske liste, o tome kako oni vide ulogu Srbije u ovom trenutku. Dodala je da je još skoro prije dvije godine rekla da su zahtjevi studentskog pokreta istovjetni s onim što EU traži od Srbije – borbu protiv korupcije, slobodne i neovisne medije, slobodno i neovisno pravosuđe.
Spremni smo pomoći novoj vladi da doista provede sve potrebne reforme u području vladavine prava. Moramo ponovno izgraditi povjerenje, koje trenutačno ne postoji ili je na vrlo niskoj razini, između Srbije i država članica. Istovremeno, naša je zadaća, a posebno moja, izgraditi povjerenje Europske unije prema građanima Srbije. A kada se to postigne, a neće biti lako, moći ćemo napredovati u procesu pristupanja, rekla je Kos. (hrt)
