U ponedjeljak, 9. studenog, počinje novi krug upisa trezorskih zapisa, u kojem država namjerava prikupiti milijardu eura, uz godišnji prinos od 2,85 posto i rok dospijeća od godinu dana.
Drugo uzastopno izdanje jednogodišnjih trezoraca nudi isti prinos kao u lipnju, pa se uvjeti ulaganja za građane zasad ne mijenjaju. Za jedan trezorski zapis nominalne vrijednosti 1000 eura potrebno je izdvojiti 972,36 eura, što znači da će ulagatelj po dospijeću ostvariti zaradu od 27,64 eura.
Zadržavanje lipanjskih uvjeta, unatoč osjetnom ljetnom rastu tržišnih prinosa, pokazuje da Ministarstvo financija računa na dobar odziv građana i bez povećanja prinosa. Budući da banke i dalje nude vrlo niske kamate na depozite, država može zadržati postojeći trošak financiranja.
Tržište kapitala
Prinosi su se u protekle tri godine osjetno mijenjali. Kada je država u studenome 2023. prvi put omogućila građanima izravno ulaganje u jednogodišnje trezorske zapise, ponudila je prinos od 3,75 posto. Potom je postupno padao na 3,65 pa na 3,15 posto u studenome 2024. U veljači 2025. pao je na 2,60 posto i na toj se razini zadržao tijekom nekoliko sljedećih izdanja.
U lipnju ove godine ponovno je počeo rasti, na 2,85 posto, koliko iznosi i u aktualnom izdanju. “Uzimajući u obzir posljednji podatak središnje banke prema kojem depoziti kućanstava iznose gotovo 44 milijarde eura, od čega se više od 77 posto odnosi na prekonoćne depozite, očekujemo daljnje aktiviranje štednje građana i nastavak orijentacije države prema uključivanju sektora stanovništva na tržište kapitala”, piše Petar Bejuk, analitičar RBA, u Tjednom pregledu.
Činjenica da građani uglavnom drže vrijednosnice do dospijeća, napominje, smanjuje rizik refinanciranja i pridonosi stabilnijoj i diversificiranijoj bazi investitora u državni dug.
No, Bejuk istodobno upozorava na to da će daljnje uključivanje kućanstava u financiranje države ovisiti o uvjetima izdanja, ponajprije o ponuđenom prinosu i roku dospijeća. Građani trenutačno drže više od 8,5 posto javnog duga, čime su postali važan izvor financiranja države. (jutarnji.hr)
