Karlovčani svoje smeće više ne odlažu na Ilovcu, već ga odvoze na Babinu Goru, gdje njegovo zbrinjavanje stoji 150 eura po toni. No staro gradsko odlagalište nije prestalo raditi – na njega i dalje stiže miješani komunalni otpad, i to s Pelješca, ali i iz drugih dijelova Hrvatske.
Istodobno, računi građana za odvoz otpada porasli su prosječno 77,4 posto, dok je Grad Karlovac ove godine gotovo utrostručio prihode od naknada za odlaganje otpada iz drugih sredina.
Kako je moguće da Karlovac plaća zbrinjavanje vlastitog smeća na Babinoj Gori, a istodobno na Ilovcu naplaćuje prihvat tuđeg? Zašto otpad s Pelješca putuje gotovo preko cijele Hrvatske upravo u Karlovac i koliko od toga zarađuju Grad i Čistoća?
KAportal je od Grada Karlovca, Čistoće, tvrtke KODOS koja upravlja Centrom za gospodarenje otpadom Babina Gora te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražio konkretne odgovore. Dobiveni podaci otkrivaju da u Karlovcu trenutačno paralelno funkcioniraju dva sustava gospodarenja otpadom, s različitim troškovima, prihodima i obvezama.
Karlovačko smeće na Babinoj Gori, pelješko na Ilovcu
Babina Gora počela je primati otpad 21. rujna ove godine. Do 12. listopada zaprimila je ukupno 1.342,36 tona miješanog komunalnog otpada iz Karlovačke, Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije.
Najviše ga je predala karlovačka Čistoća – 610,90 tona. Uz cijenu od 150 eura po toni, vrijednost zbrinjavanja samo tog otpada u prva tri tjedna iznosila je 91.635 eura.
No dok se karlovačko smeće vozi na novu lokaciju, Ilovac i dalje prima otpad iz drugih sredina. Prema podacima koje je KAportal dobio od Čistoće, tijekom 2026. godine s Pelješca je dopremljeno 2.794,38 tona miješanog komunalnog otpada. Otpad je stizao i iz Makarske, Omiša i Topuskog, a ukupno je iz tih sredina zaprimljeno 3.686,60 tona.
Nakon početka rada Babine Gore, na Ilovcu je nastavljen prihvat miješanog komunalnog otpada s Pelješca. Čistoća navodi da je u tom razdoblju zaprimila još 319,10 tona, a do kraja godine predviđen je prihvat do približno 400 tona mjesečno.
Grad od Ilovca ove godine uprihodio gotovo 135.000 eura
KAportal je od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatražio objašnjenje zašto se, unatoč otvaranju Babine Gore, na Ilovcu nastavlja odlaganje otpada iz udaljenih dijelova Hrvatske.
U Fondu navode da je riječ o prijelaznom razdoblju u kojem se stara odlagališta postupno zatvaraju, a novi centri za gospodarenje otpadom počinju raditi različitom dinamikom.
Podsjećaju i da su s Gradom Karlovcem još 2006. godine sklopili ugovor o sufinanciranju sanacije Ilovca, a naknadnim dodacima uređena je i obveza prihvata određenih količina otpada iz drugih jedinica lokalne samouprave. Fond je u sanaciju uložio oko 3,3 milijuna eura.
Međutim, nije konkretno odgovorio na pitanje kakve bi financijske posljedice za Grad nastale kada bi odbio prihvaćati pelješki otpad. KAportal je zato Fondu uputio dodatni upit o mogućem povratu uloženih sredstava.
S druge strane, Grad Karlovac od prihvata otpada drugih sredina ostvaruje sve veće prihode.
Prema podacima gradske uprave, od posebne naknade Grad je u 2024. godini uprihodio 42.465,96 eura, u 2025. godini 46.437,63 eura, a u 2026. čak 134.979,90 eura.
To je gotovo 191 posto više nego tijekom cijele prethodne godine.
Iz Grada objašnjavaju da je razlog povećanje cijene odlaganja s 80 na 115 eura po toni od 1. veljače te dolazak novih korisnika: Komunalca Topusko, KTD-a Bilan Pelješac, Komunalca Makarska i Peovice Omiš.
Pritom je riječ samo o prihodu Grada od posebne naknade, a ne o ukupnoj zaradi Čistoće.
Čistoća je od prihvata različitih vrsta otpada ostvarila 1,68 milijuna eura prihoda u 2024., 2,16 milijuna u 2025. te 1,37 milijuna eura samo u prvih šest mjeseci 2026. godine. Ti iznosi obuhvaćaju različite vrste otpada i korisnike, pa ih nije moguće poistovjetiti isključivo s prihvatom smeća iz drugih dijelova Hrvatske.
Građanima računi veći za 77 posto
Dok Grad i Čistoća ostvaruju prihode od Ilovca, građani Karlovca osjetili su novu cijenu gospodarenja otpadom na svojim računima.
Prosječni mjesečni račun kućanstva povećan je s 9,23 na 16,37 eura, odnosno za 7,14 eura mjesečno ili 85,68 eura godišnje.
Direktor Čistoće Vlatko Ivka ranije je objasnio da se oko šest eura povećanja odnosi na troškove obrade otpada na Babinoj Gori, dok je ostatak posljedica drugih povećanih troškova poslovanja.
Drugim riječima, građani plaćaju skuplju uslugu jer se njihov otpad mora zbrinjavati u novom centru, dok stari Ilovac istodobno nastavlja prihvaćati otpad drugih sredina.
Ilovac neće biti zatvoren još najmanje tri godine
Otvaranje Babine Gore nije značilo i skori kraj Ilovca. Prema podacima Grada, na odlagalištu je preostalo oko 130.000 kubičnih metara kapaciteta.
Miješani komunalni otpad na Ilovcu mogao bi se odlagati do rujna 2027. godine, dok bi se druge dopuštene vrste otpada mogle prihvaćati još približno tri godine.
To znači da bi Ilovac, prema sadašnjim procjenama, mogao nastaviti s radom sve do 2029. godine, ovisno o odlukama Ministarstva i raspoloživom kapacitetu.
KAportal je od Grada doznao i da je za konačno zatvaranje odlagališnih ploha potrebno još oko četiri milijuna eura. Dosad je Grad u sanaciju uložio 1,53 milijuna eura, a Fond 3,318 milijuna eura.
Ukupni troškovi sanacije i zatvaranja tako bi mogli dosegnuti približno 8,85 milijuna eura. Grad očekuje da će najveći dio preostalog novca osigurati iz fondova Europske unije.
Nakon konačnog zatvaranja na odlagalištu neće biti novih sadržaja, već će se sljedećih 30 godina provoditi monitoring. Reciklažno dvorište nastavit će raditi.
Naknade za stanovnike uz Ilovac ostaju
Nastavak rada odlagališta znači i nastavak isplata naknada stanovnicima koji žive u njegovoj blizini.
Grad je evidentirao 44 stambene građevine na udaljenosti do 500 metara od Ilovca, no zakonske uvjete za naknadu ispunjavaju samo pojedini vlasnici.
U 2024. godini Čistoća je za te namjene isplatila 24.073,56 eura, a u 2025. godini 37.753,20 eura. Prema odgovoru Grada, naknade će se isplaćivati sve dok se na Ilovcu bude odlagao otpad i dok Čistoća od toga ostvaruje prihode.
Dakle, prestanak odlaganja miješanog komunalnog otpada u rujnu 2027. ne znači automatski i prestanak tih isplata.
Babina Gora tek počinje s radom
Prema podacima KODOS-a, godišnji kapacitet Babine Gore iznosi 30.000 tona miješanog komunalnog otpada. Centar može obrađivati i 6.850 tona odvojeno prikupljenog biootpada, 2.270 tona glomaznog te 8.800 tona građevinskog otpada godišnje.
Prvi podaci pokazuju da oko 46 posto zaprimljenog miješanog komunalnog otpada čini biološka frakcija, oko 14 posto reciklabilni materijal, a između 15 i 20 posto gorivo iz otpada.
Za zbrinjavanje goriva iz otpada potreban je dodatni trošak, zbog čega je KODOS pokrenuo postupak javne nabave za odabir preuzimatelja.
Iz tvrtke navode da u 2027. ne planiraju povećavati cijenu od 150 eura po toni te da neće prihvaćati otpad izvan područja obuhvata projekta.
Na kraju sve plaćaju građani
Podaci koje je prikupio KAportal pokazuju da se Karlovac našao u neobičnoj situaciji: vlastiti otpad mora odvoziti na Babinu Goru i za to plaćati 150 eura po toni, dok Ilovac nastavlja primati otpad iz udaljenih dijelova Hrvatske.
Grad pritom ostvaruje dodatne prihode, Čistoća nastavlja poslovati s drugim korisnicima, a građani plaćaju znatno skuplju uslugu.
Ilovac ima još oko 130.000 kubičnih metara kapaciteta, neće biti potpuno zatvoren ni nakon rujna 2027., a njegovo konačno zatvaranje zahtijevat će dodatna četiri milijuna eura.
Pitanje koje nakon svih prikupljenih podataka ostaje jest – što od takvog sustava imaju građani Karlovca koji ga financiraju?
Paradoks je i dalje isti: za karlovačko smeće Ilovac više nije opcija, ali za ono s Pelješca još uvijek jest. (KAportal)
