Ruskom planu presudile su sekundarne sankcije SAD-a
Rusija je pod pritiskom američkih sekundarnih sankcija praktički odustala od pokušaja zamjene dolara kineskim juanom, što ukazuje na poteškoće s kojima se suočavaju i druge zemlje koje traže alternativu globalnoj valuti.
Unatoč rastu trgovinske razmjene s Kinom, udio juana u plaćanjima za ruski izvoz ove se godine prepolovio, spustivši se na 22 posto s vrhunca dosegnutog sredinom 2024. godine, kada su Sjedinjene Države proširile sekundarne sankcije, pokazuju najnoviji podaci ruske središnje banke. U trgovini s Azijom Rusija sada 69 posto svojeg izvoza naplaćuje u rubljima, kako piše Bloomberg.
Rusija je tako praktički odustala od nastojanja da u vanjskoj trgovini dolar zamijeni juanom.
Moskva je počela intenzivno prelaziti na juan nakon početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu i uvođenja zapadnih sankcija. Do 2024. kineska je valuta činila gotovo polovicu svih obračuna u ruskoj vanjskoj trgovini, postala je valuta kojom se najviše trguje na Moskovskoj burzi te je po obujmu bankovnih depozita pretekla dolar.
No, situacija se počela mijenjati nakon što su SAD u lipnju 2024. pooštrile sekundarne sankcije protiv banaka. Strahujući od ograničenja, kineske financijske institucije počele su prekidati suradnju s Rusijom, zamrzavati plaćanja i vraćati novac pošiljateljima, prenosi ruski neovisni portal Meduza pisanje Bloomberga.
Udio juana u obračunima za ruski izvoz prepolovio se u odnosu na vrhunac iz 2024. godine, spustivši se na 22 posto. Rusija sada 69 posto prihoda od izvoza u azijske zemlje prima u rubljima, dok se udio kineske valute u globalnim plaćanjima vratio na razinu prije ruskog rata protiv Ukrajine.
Neki kanali za plaćanje i dalje funkcioniraju, ali nijedan ne jamči uspješnu provedbu transakcija, izjavili su za Bloomberg izvori iz tvrtki koje ruskim tvrtkama pomažu u obavljanju plaćanja prema Kini.
Mnoge se transakcije sada, umjesto izravno preko banaka, odvijaju preko posrednika. (T. Šoštarić, jutarnji.hr)
