Aktualno Hrvatska Hrvatska i svijet

Zastupnici podržavaju zaštitu potrošača, upozoravaju na provedivost zakona

Izmjenama Zakona o predstavničkim tužbama proširit će se mogućnosti kolektivne zaštite potrošača i traženja odštete, no zastupnici su u utorak upozorili da bez snažnije financijske i stručne potpore udrugama, zakonska prava neće nužno značiti i učinkovitiju zaštitu građana.
– Sustav kolektivne zaštite potrošača jedan je od iznimno važnih alata pomoću kojih se osigurava zaštita prava i interesa većeg broja potrošača u situacijama kada pojedini trgovac, više njih pa čak i gospodarska udruženja svojim postupanjem krše takva prava, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivan Rakocija.

Ključna novost izmjena Zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača odnosi se na ukidanje sadašnjeg sustava u kojem zakon sadržava taksativan popis europskih propisa čija povreda može biti osnova za predstavničku tužbu. Novim rješenjem pravna osnova više se ne bi vezala uz pojedinačno pobrojane propise.

Odgovarajući na pitanje Dalibora Pausa (IDS) o broju dosad podnesenih i pravomoćno riješenih predstavničkih tužbi, Rakocija je rekao da od 2023. godine, kada je aktualni zakon stupio na snagu, nije podnesena nijedna.

Kao primjer ranije kolektivne zaštite naveo je slučaj Franak, istaknuvši da se novim zakonskim rješenjem proširuju mogućnosti traženja naknade štete. “U slučaju Franak to nije bilo moguće i to sada mijenjamo”, rekao je Rakocija.
Sandra Krpan (SDP) pitala je kako će se osigurati da građani doista dobiju naknadu štete, a ne samo sudsku presudu te planira li se dodatno financirati pravna i stručna pomoć udrugama koje pokreću predstavničke tužbe.

Rakocija je odgovorio kako se potrošačima omogućava da preko udruga, odnosno saveza udruga, kolektivno podnesu zahtjev za naknadu štete. Dosad su, rekao je, potrošači morali pojedinačno pokretati parnice, što je financijski zahtjevno i iscrpljujuće. Dodao je da Ministarstvo kontinuirano raspisuje javne pozive za financiranje rada udruga.

Govoreći o financiranju udruga, ustvrdio je da Ministarstvo kontinuirano raspisuje javne pozive za njihovo financiranje te da se svake godine nastoje osigurati dodatna sredstva. Ocijenio je da su trenutačni broj prijava i iznos novca namijenjen zaštiti potrošača dovoljni.

Na pitanje Marijane Puljak (Centar) hoće li građani i nakon izmjena moći kolektivno tužiti tvrtke zbog zlouporabe osobnih podataka, Rakocija je odgovorio potvrdno. Dodao je da će se udruge moći prijaviti na javni poziv za stjecanje statusa ovlaštene organizacije koja zastupa širu populaciju potrošača, a sud će moći odobriti i ad hoc zastupanje.

Oporba: Izmjene korak naprijed, ali u praksi teško provedive

Kristina Ikić Baniček (SDP) ocijenila je da su izmjene načelno korak naprijed, ali nedovoljno ambiciozne te upozorila da bi zakon u praksi mogao ostati teško provediv. Istaknula je da su u Hrvatskoj samo tri udruge ovlaštene za pokretanje kolektivnih tužbi.

– Nije riječ o tome da potrošači nemaju razloga za tužbe, nego je u praksi gotovo nemoguće pokrenuti jednu ovakvu tužbu, rekla je Ikić Baniček, upozorivši da bez dobro financirane inicijative civilnog društva udruge teško mogu organizirati i platiti pravne timove potrebne za sporove protiv velikih korporacija.

Smatra da je iluzorno očekivati da će, osim Udruge Franak, druge dvije udruge vlastitim snagama moći organizirati velik broj građana u zaštiti njihovih prava.

– Unatoč postojećim pretpostavkama da se takve tužbe mogu pokrenuti, u realnosti je njihova vjerojatnost vrlo mala, ustvrdila je.

Slične primjedbe iznijela je Draženka Polović (Možemo!), koja je pozdravila ukidanje zatvorenog popisa propisa, ali upozorila da nije dovoljno ojačan položaj udruga za zaštitu potrošača. Založila se za poseban model njihove financijske i stručne potpore, pojednostavljenje postupaka, aktivnije informiranje građana te uspostavu javnog registra predstavničkih tužbi i sudskih odluka.

HDZ: Udrugama se daje snažniji alat u ruke

Božo Petrov (Most) upozorio je da je važno da zakon ne ostane samo na proširenju mogućnosti podnošenja tužbi, nego da građanima omogući stvarnu zaštitu i povrat novca.

– Kada velik broj građana pretrpi istu štetu, država treba omogućiti da zajedno ostvare svoja prava, a ne da svatko za sebe vodi svoju bitku, rekao je.

Pritom je naveo podatke HNB-a iz 2025. godine, prema kojima je zaprimljene 174 pritužbe, od čega 52 zbog neosnovane naplate, a 16 ih je ocijenjeno osnovanima. Većina se odnosila na dugove za koje vjerovnik nije imao pravo zahtijevati ispunjenje.

Petrov je predložio tri izmjene: skraćivanje obveznog roka prethodnog upozorenja trgovcu s 30 na 14 dana, kako se predlaže i europskom direktivom, promjenu pravila o sadržaju tužbe kako bi se potrošači mogli naknadno uključiti u postupak pod sudskim nadzorom te omogućavanje sudu da najprije odluči o zajedničkoj osnovi odgovornosti i načinu izračuna naknade, nakon čega bi uslijedile pojedinačne isplate.

Magdalena Komes (HDZ) ocjenjuje da zakonske izmjene predstavljaju iskorak u pravnoj sigurnosti i učinkovitijoj sudskoj zaštiti potrošača. Podsjetila je da je temeljnim zakonom iz 2023. napravljen zaokret u pravnom sustavu, a da se sada uklanja jedno od važnih normativnih ograničenja.

– Država izravno odgovara na zahtjeve potrošačkih udruga i daje im snažniji alat u ruke, rekla je, dodajući da se potrošačima time jamči brža zaštita, a pravosudni sustav rasterećuje. (hrt)