Aktualno OG sada Ogulin

Megaprojekt u Drežničkom polju: Radovi vrijedni 28,5 milijuna eura idu dalje unatoč odluci Ustavnog suda i otporu mještana

Prije nekoliko dana, kada su započeli problemi sa izlijevanjem vode i poplavljivanjem na području Drežnici, u naš FB inbox među ostalima, dobili smo i jedan upit – komentar našeg čitatelja s tog područja. U njemu piše:” “Ništa ne pišete o stanju u Drežnici zbog poplava. Županijska cesta je poplavljena, par sela skoro potpuno odsječeno, a Drežnica podijeljena na dva dijela. Po pričama starijih ljudi, nikada nije bilo toliko vode na županijskoj cesti do sada kako su počeli radovi na retenciji polja. Nikoga nije briga kako će ljudi na posao i obavljati svoje obaveze, i mi smo dio Karlovačke županije i grada Ogulina, ali nikoga nije briga. I još smo ostali i bez vode.
Lp nadam se da ćete i o tome obavještavati”

Potaknuti spominjanjem “radova na retenciji Drežničkog polja” odlučili smo više saznati o tom projektu. U nastavku donosimo ono što smo uspjeli pronaći.

 

Dok bageri u podnožju Velike Kapele mijenjaju vizuru Drežničkog polja, jedan od najvećih energetskih i vodnogospodarskih zahvata u Karlovačkoj županiji odvija se u sjeni pravnih bitaka, ekoloških upozorenja i nezadovoljstva dijela lokalnog stanovništva.
Projekt izgradnje retencije Drežničko polje, čiji je nositelj HEP proizvodnja d.o.o., trebao bi riješiti višedesetljetni problem poplava na ogulinskom području te povećati proizvodnju zelene energije. No, put do realizacije ove investicije teške oko 28,5 milijuna eura daleko je od mirnog.

Retencija je osmišljena kao višenamjenski objekt na administrativnom području grada Ogulina, a prostirat će se na čak 368,4 hektara. Njezina je primarna zadaća zadržavanje velikih vodnih valova u razdoblju izvan vegetacijske sezone – od 15. listopada do 15. travnja – u trajanju do 15 dana. Time bi se trebao smanjiti pritisak na nizvodnu akumulaciju Sabljaci i ublažiti česte poplave koje pogađaju šire područje Ogulina.
Uz zaštitu od poplava, projekt ima i snažnu energetsku komponentu. Kontroliranim ispuštanjem akumulirane vode, čiji maksimalni volumen doseže 58 milijuna kubičnih metara, povećat će se godišnja proizvodnja električne energije u nizvodnim hidroelektranama HE Gojak i HE Lešće za oko 20 do 21 GWh.
Riječ je o iznimno zahtjevnom građevinskom zahvatu na krškom terenu koji, prema projektnoj dokumentaciji zagrebačkog Elektroprojekta, uključuje izgradnju podzemne betonske injekcijske zavjese duljine 832 metra, površinsko brtvljenje tla te sanaciju glavnih prirodnih ponora (Zečev, Bosnića i Zrnića ponor).

Nakon višegodišnjih priprema, ugovori za izvođenje radova potpisani su u studenom 2024. godine. Za jedan od ključnih segmenata – izgradnju injekcijske zavjese vrijedne 11,5 milijuna eura – angažirana je tvrtka Swietelsky d.o.o., dok je ukupna vrijednost ugovorenih radova procijenjena na spomenutih 28,5 milijuna eura. Prema službenim rokovima, cjelokupni projekt trebao bi biti dovršen do kraja 2028. godine.Iako su radovi na terenu u tijeku, projekt je početkom 2026. godine doživio ozbiljan pravni udarac. U veljači ove godine Ustavni sud Republike Hrvatske usvojio je ustavnu tužbu karlovačke ekološke udruge Pan. Time su ukinute ranije presude Upravnog suda u Rijeci i Visokog upravnog suda, a cijeli je predmet vraćen na ponovno odlučivanje.

Glavni razlozi i zaključci Ustavnog suda

• Povreda prava na pravično suđenje. Ustavni sud utvrdio je da niži sudovi nisu dovoljno i valjano obrazložili niti uvažili ključne pravne i ekološke prigovore udruge tijekom upravnog spora.
• Zastarjela studija utjecaja na okoliš. Sudski postupak pokrenut je zbog rješenja Ministarstva zaštite okoliša iz 2014. godine kojim je odobren zahvat na temelju studije utjecaja na okoliš iz 1998. godine, bez provođenja nove procjene utjecaja na okoliš unatoč proteku vremena i izmjenama propisa.
• Kršenje Aarhuške konvencije i europskih propisa. Ustavni sud naglasio je važnost poštivanja europskih standarda zaštite okoliša i Aarhuške konvencije, koja građanima i okolišnim udrugama jamči pravo na pravodobno informiranje, sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu te pristup pravosuđu.

Iako ova odluka predstavlja važan pravni presedan za zaštitu okoliša i prava građana na sudjelovanje u takvim postupcima, ona nije automatski zaustavila građevinske radove. Budući da su građevinske dozvole u međuvremenu postale pravomoćne u odvojenim postupcima, radovi na retenciji nastavili su se odvijati dok upravni sudovi ponovno preispituju zakonitost samog ekološkog rješenja. Udruge za zaštitu okoliša godinama upozoravaju da se zahvat temelji na zastarjeloj studiji utjecaja na okoliš staroj gotovo tri desetljeća te na dozvolama izdanim prema starim zakonskim okvirima. Međutim, unatoč odluci Ustavnog suda i ponovljenom upravnom postupku, građevinski radovi u Drežničkom polju nisu obustavljeni te se nastavljaju prema planu investitora.

– “Riječ je o velikom zahvatu koji uključuje izgradnju betonske podzemne brane duljine oko 800 metara i širine 50 metara u krškom području Drežničkog polja, s ciljem dodatnog zadržavanja vode i takav zahvat može imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš” – naveli su početkom godine iz ekološke udruge Pan.

– “Iako je ova odluka izuzetno važna za zaštitu okoliša i buduću sudsku praksu, osjećaji su podijeljeni jer radovi na području Drežničkog polja već se izvode, a cijeli postupak trajao je više od deset godina, što ozbiljno dovodi u pitanje učinkovitost pravnog sustava. Napomenuto je da je Drežničko polje jedno od najvrednijih prirodnih područja u Hrvatskoj i da svaka intervencija može trajno promijeniti prirodnu ravnotežu vode u kršu. Područje Drežničkog polja važno je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući rijetke i zaštićene vrste, zbog čega je dio ekološke mreže Natura 2000 i čuvanje tog prostora ključno je za bioraznolikost šireg područja” – istaknuto je iz Eko Pana.

Zahvat direktno zadire u osjetljivo krško područje unutar ekološke mreže Natura 2000. Dio stručne javnosti i ekoloških aktivista strahuje da će umjetno brtvljenje ponora trajno poremetiti podzemne vodotokove, mikroklimu i staništa zaštićenih vrsta.
Istovremeno, projekt je duboko podijelio lokalnu zajednicu. Dio mještana Drežnice godinama se protivi izgradnji, upozoravajući na problem izvlaštenja poljoprivrednog zemljišta po, kako tvrde, preniskim cijenama te na nužnost iseljavanja s dijela stoljetnih ognjišta. Mnogi mještani smatraju da upravo njihov kraj podnosi najveću žrtvu gubitkom obradive zemlje i promjenom načina života, dok će koristi od obrane od poplava i proizvodnje električne energije ubirati drugi.
Dok sudovi ponovno preispituju zakonitost dokumentacije, a bageri nastavljaju s radom, retencija Drežničko polje ostaje jedan od najkontroverznijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj – simbol vječnog sukoba između energetskog razvoja, sigurnosti od poplava i očuvanja lokalne zajednice i prirode.