Posebno izvješće otkriva porast siromaštva, rašireni ageizam i manjkavosti skrbi, uz 32 konkretne preporuke
Pučka pravobraniteljica u posebnom izvješću „Prava starijih osoba u Hrvatskoj” upozorila je Hrvatski sabor i javnost na probleme s kojima se stariji susreću te pozvala da se uvede bolovanje za brigu o roditeljima i poveća iznos zajamčene minimalne i nacionalne naknade za starije.
Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Saboru posebno izvješće kojemu je cilj prava starijih osoba staviti u veći fokus. To je važno zbog svih – onih koji su trenutačno stari, ali i nas ostalih jer ćemo svi jednoga dana biti starija osoba, napomenula je.
Naime, prema popisu stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj je više od petine, točnije 22 posto, ukupnog broja stanovništva starije od 65 godina.
Izvješće donosi podatke i primjere koji ilustriraju njihove probleme te 32 preporuke koje ih mogu ukloniti ili umanjiti.
Pravobraniteljica u izvješću upozorava na ageizam, relativno nov pojam, koji se odnosi na stereotipe, predrasude i diskriminaciju na temelju dobi, a koji pogađa starije osobe na osobnoj i društvenoj razini.
Primjerice, stariji su u društvu često prikazani kao nesposobni i teret, a njihovo se iskustvo zanemaruje. Diskriminacija se prijavljuje manje nego što je ima, navela je pravobraniteljica, istaknuvši kako 18 posto starijih od 60 godina navodi osobno iskustvo diskriminacije.
Vezano uz to, stariji su, primjerice, posebno ranjivi pri sklapanju ugovora na daljinu, uz manjak informacija o pravima i uslugama unutar različitih sustava.
Pravobraniteljica je kao dodatnu prepreku u ostvarivanju prava starijih navela i postojeće propise.
Naime, iako postoji zakonska obveza uzdržavanja starog i nemoćnog roditelja, za brigu o oboljelim roditeljima, djedovima i bakama ne može se ostvariti pravo na bolovanje, već odrasla djeca mogu jedino koristiti godišnje odmore ili ograničene dane dopusta.
Pravobraniteljica je stoga Ministarstvu zdravstva preporučila da predloži izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima će osobama koje su u radnom odnosu osigurati mogućnost pružanja skrbi starim i nemoćnim roditeljima i drugim bliskim članovima obitelji.
Izvješće pravobraniteljice govori i o razmjeru siromaštva starijih osoba. U prošloj godini stopa rizika od siromaštva za starije iznosila je 39,4 posto, a posebno je visoka kod onih koji žive sami – čak 64,4 posto, uz dodatni rizik za žene. Riječ je o kontinuiranom i alarmantnom porastu s 50,3 posto iz 2019. godine, napominje pravobraniteljica.
Na to utječu niske mirovine i socijalne naknade, kao i rast cijena hrane i energenata, pa pravobraniteljica resornom Ministarstvu rada i socijalne politike preporučuje, između ostalog, da poveća iznose zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije te uvede njihovo usklađivanje dva puta godišnje, a Ministarstvu financija da ukine porez na dohodak od mirovina. (M. Hudoletnjak, Hina, jutarnji.hr)
