Sretan n(v)am Dan žena!

Diljem zemaljske kugle danas se obilježava Međunarodni dan žena. Intencija proslave ovog dana jest slavljenje ekonomskih, društvenih i politčkih dostignuća ženskog spola iza čega stoji grčevita povijesna borba.
Početkom 20. stoljeća rađa se ideja o obilježavanju međunarodnog Dana žena. Doba je to brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je nerijetko bila praćena lošim uvjetima rada. Izlaz u takvim uvjetima radnice vide u organizaciji demonstracija, a prvi te vrste zabilježen je još davne 1857. godine u New Yorku, upravo na 8. ožujak. Bio je to prosvjed radnica zaposlenih u tekstilnoj i industriji odjeće, kojim su tražile bolje uvjete rada i veće plaće. Prosvjednice je rastjerala policija, a iste te žene dva mjeseca kasnije organiziraju sindikat kao daljnji vid borbe za bolje sutra.
Tijekom narednih godina 8. ožujak bio je dan “rezerviran” za prosvjede , a onaj najpoznatiji održan je 1908. godine kada je New Yorkom marširalo 15.000 radnica zahtjevajući kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.
Međunarodni dan žena po prvi put je obilježen 28. veljače 1909. godine u SAD-u temeljem deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike.
U Kopenhagenu je 1910. održana 1. međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke Internacionale, koja na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin proglašava 8. ožujak kao Međunarodni dan žena.

Clara Zetkin (5.7.1857. – 20.6.1933.) bila je njemačka revolucionarka i članica međunarodnoga radničkog pokreta, ali i plodna spisateljica, publicistkinja i izvanredna govornica. Socijalističkom pokretu pristupa 1880.-ih, 1882.g. morala je emigrirati, nakon čega nastavlja djelovanje unutar proleterskih organizacija u Francuskoj, Austro-Ugarskoj, Italiji i Švicarskoj. Od 1890. upravljala je ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, uređivala list “Die Gleichheit”, a 1907.g. organizira prvu međunarodnu konferenciju žena, na kojoj je izabrana za sekretara saveza. Poznato je da je tijekom Prvog svjetskog rata bila pripadnica organizacije Spartakovaca, zbog čega je bila i lišena slobode. Od osnivanja KP Njemačke bila je njena članica i poslanica sve do dolaska nacionalsocijalista na vlast. Uz svoju bogatu revolucionarnu djelatnost, kao istaknuta politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta, bila je i suradnica Engelsa i Lenjina.

1911. godine u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj ovaj dan slavi više od milijun ljudi. Istodobno u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku dolazi do požara, a u službenom obrazloženju stoji da je zbog slabih mjera sigurnosti uslijed požara došlo do velikog broja žrtava.
Pred početak Prvog svjetskog rata, dvije godine kasnije na 8. ožujak, žene diljem Europe izlaze na ulice i demonstracijama zahtjevaju mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujk postane državni praznik, koji se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.

Međutim, u mnogim postkomunističkim državama, pa tako i u Hrvatskoj, taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola. Unatoč povijesnim i ideološkim previranjima i promjenama koje je nametnulo vrijeme, dan danas ovaj dan se obilježava diljem svijeta u spomen na hrabre američke radnice koje su dignule glas u borbi za svoja radnička, ali i ljudska prava.

U mnogim državama i dalje traje borba da taj dan postane državnim praznikom.

Facebook Comments